Te Tare mo nga Whenua Rahui mo nga Maori, 1856. KO ahau tenei, ko Tamati HenareMete, lie tangata i whakaritea hei main pera i runga i nga tikanga o te Ture mo nga whenua Rahui mo nga Maori, 1856, te whakaatu nei, kua rongo au i te whakaaeianga a nga tangata Maori, o nga tangata no racou te wahi whenua katoa, e lakolo nei te luliiluhi tona korero kei te upoko whakaaiualu i raro nei, a i roto hoki i te pukapuka tuku i taua whenua kite Kuini, o te 26 o nga ra o Aperira, 1859, kia tukua taua wahi vrtien.ua kua korerolia ake nei, e Te Kawana o Niu Tirani ki Te Pihopa o te Hani o Ingarani i Niu Tirani, ki nga Pihopa hoki o muri i a ia, i runga ano i nga likanga o taua Ture, kia tiakina e ia hei tnnga wha°re karakia, hei urupa lupapaku, iiei rawa mo te kura wfcakaafco i runga i nga likanga o j te karakia o te Hahi o.lngarani. ° lira hoki laku ringa ka pa nei i tenei j te2Q o nga ra o Mei, 1859. (Signed) Thomas 11. Smith. Upoko whakaaluatu i whahalmatia i to runga nei tuhituhinga. Ko taua wahi whenua katoa kei Papakura : Ko ona rohe euei, kei te taha tua Raid ko te Tekihana, No. 4 o te Parihi o Opaheke 554 riki, kite riteaga ote kapehu 246 ° ; kei te taha Marangai, ko te whenua Maori, 1000 riki, fci te aitesga ole kapehu 515 ° ; kei te taha kite Mar.angai ma Tonga, ko te' wiienua Maori, 554 riki, kite riten<*a ote kapehu 66 ° ; kei te taha kite Hauauru ma Tooga, ko te rori nui ki runga dOOO riki, ki te ritenga o te kapebu 155 ° .. Whakapumaulia ana i tenei 51 o nga ra o Mei, 1859, mete whakaae ano te Runanga o te Koroni. (Signed) T. Gore Browne, Kawana. ■(Signed) F. G. Steward, Kai tuhuuhi o te Runanga o Te Kawana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590730.2.9.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 6
Word count
Tapeke kupu
326Page 6 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 16, 30 July 1859, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.