tipaoa, ma Himiona Wete e whakaalu ma Wiremu Hepaia Tukaiwaho. Kia Ngami, kei Horotiu, (near) Akarana. Kia Taiiuba Te lloa, kei Akarana, olira kei Otaaki. Kia Horopela raua ko Henare Te Mawhi. KittManeha, kei Akarana. Kia Te R'aekihi, kei Okaliu. Kia Te Ropiha Rawliirawhi, kei Akarana. Kia Henare K'omene, kei Akarana. v Kia Piripi, kei Te Whau. Kia Maihi, kei Takapuns, nr. Akarana: Kia Paramena, kei Te Whau. Kia Hela Taupiki, kei Akarana. Kia Horomona Mahapi, kei Takapuahia, Akarana. Kia Te Hira, kei Waibeke, kei Maiiatia. Kia Rapaia Heta, kei Akarana. Kia Ihaka, kei Te Whau. Kia Mereana Rapaia Tuari, kei Te Arai. Kia Hakopa, kei Kaipakoko, Akarana. Kia Wiremu Puihi, kei Akarana. Kia Maihi Poubawa, kei Takapuna, Akarana. Kia Tame, kei Akarana. Kia Hakaraia Tirakoroheke, kei Te Whau, kei Whea ranei. Kia Elaha Wheteriki, Takapuna, care of . Rev. G. A. Kissling, Akarana. Kia Taraia Ngakuti, kei Hauraki, Akarana. Kia Ihaka, kei Tauranga, Bay or Plenlv. KiaTeHoia, TeWhakaiohea, keiOpoiiki. Kia Hakaraia, kei Makelu, Bay of Plenty. Kia Rapata Whawha, kei Akuaku, Waiapu, E. Cape. Kia Heta Te Rangihinganui, Wharekahiko, Waiapu, E. Cape. Kia Hakaraia, kei Maketu, Bay of Plenty. Kia Ngat'ui raua ko Kiore, kei Akarana. Kia Palura, farmer, Waiheke. Kia Mereana Kiriangiangi, kei Ngunguru. Kia Paora Tiwai, kei Opotiki. Kia Tohi Tc Ururangi, kei Akarana. Kia Hoele Te Whaene, kei Akarana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18590715.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 13, 15 July 1859, Page 8
Word count
Tapeke kupu
222Page 8 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 13, 15 July 1859, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.