HE PUKAPUKA TENEI MO TE KOMITI A NGARAURU RAUA KO WAITOTARA.
Perekama Pa, Mei 12, 1858. Ka whakatika, ko Raniera Wahiawa, E pai ana ia kite Ture ote Atua, kite Ture o Te Kuini, e pai ana kite Kawanaianga. Kci runga, ko Hariri Rurangi, kawbakaae ki le korero a Raniera, ka mea. E pai ana ia kite Kawanaianga. Kei runga, ko AperaliamaTamaiparea, ka mea ia. Kia okioki ia ki runga ki le Ture o le Alua, o te Kuini, a male uoa. | Kei runga, ko Hare Tipene Karoro, ka I mea, E pai ana ia ki le Ture oTeAlua, kite Kawanaianga. Kei runga, ko Hoani le Karae, Ko tana korero i mua, lie kakabu, be koka, inaiI anei, ko tana e pai ai, ko le Ture o Te Alua Iko te Kawanaianga. Ko lana waiata. | Kali hoki au ki le likanga Maori. Ka buri tenei kite likanga Pakeba. Kei runga, ko Hakopa Urabape, E pal I ana ia kite Ture oTe Alua kite Kawana- ! tanga. Kei runga, ko Rimitiriu Huai, E pai una ia kite Kawanaianga. Kei runga, ko Natanahira Te Rangi, ka mea, E pai ana au kite Ture oTe Atua, ki te Kawanaianga. Kei runga, ko Teretiu Tapumarewa, ko lana kupu, I mua, i te likanga Maori, ko tana rakau i miharo ai, be taiaba, - kia rangona.ai ia; inaianei, ko tana rakau e pai ai, hetikanga noTe Atua, ko te tikanga, o te Kawanaianga. Ko lana Waiaia.— Kainga ai au e te ao Marangai, I na runga tonu mai 0 le Hiwi kei le Ibonga ra, E! Kei raro te likanga, E kohi rawa i a au, Mc ri au kite aka, Kia lapulonue! ,Kei runga, ko Meibana Te Kapua, ka mea, I mua, e pai ana au kite tikanga Maori; i naianei, erna aku e pai ai, ko te Ture o Te Atua ko te Ture o Te Kuini, ko te Kawanaianga. Kei runga, ko Wiremu Poaka, erua aku e pai ai, ko te Ture o te Alua, ko te Ture o le Kuini, Kawanaianga. Kei runga, ko Menebira Wahiawa, E pai ana ia kite Kawanaianga.
Kei rnnga, ko TamatiPakakutu, ka mea, E ma aku mea e miharo ai, he haumi waka, he whakairo tao, ka mea au kia whakarerea enei mea, no te ritcnga i naianei e pai ana au ki le Kawanatanga. Kei runga ko Kiotaepa, ka mea. £ pai ana au kite Kawanatanga. Kei runga, ko Ihaka Takarangi,E pai ana au ki le Ture o te Atua, kite Ture o te Kuini; ko te iwi kaloa kua pai kite Tureo Te Alua, kite Kawanatanga. Heoli ano enei korero, na Raniera Wahiawa. Ratou ko te Koniiti a Ngarauru raua ko Waitoiara?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580731.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 4
Word count
Tapeke kupu
445HE PUKAPUKA TENEI MO TE KOMITI A NGARAURU RAUA KO WAITOTARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 15, 31 July 1858, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.