HE KUPU KI NGA MAORI MAHI PAAMU.
He kupu tenei ki o matou kai korero, kia whakaarohia e ratou te panuitanga e mau i te "Karere" nei; he whakatupato ki nga Maori mahi paamu, kei ngaki ratou i tenei witi kino, tona ingoa ki etahi wabi, he "Hamupake." E rongo tona ana matou ki nga knpn a o matou boa Maori mo te wbakabokinga o nga utu mo o ratoa witi me era ata kai ki Akarana. Koia ratoa ka whakamaharatia nei inaianei, ko nga utu nul e riro ana ki nga mea papai anake, kna mobio ano hoki ratoa kite pono o tenei kapn. Rite tona te nai o te mabi o te pabera kotahi o te witi kino, ki to te pabera kotahi o te witi pai, ko nga uta ia mo te pabera witi pai ina hokona atu, ka neke ake i nga ata e riro mai mo te pabera witi kino, m konei i tika ai te kupu, me ngaki ko nga witi papai anake. Oliia, tenei aoo boki tetabi take i mea ai matou kia whakamutua te ngaki i te witi kino ki Niu Tirani nei. Tenei o matou hoa Maori te mohio nei, kei nga makete o Poihakena, oMeripone, te ritenga utu mo o konei kai, ka kake o reira, ka kake o konei, ka boki o reira, ka hoki o konei. Me be mea ka utaina atu e tatou be kai kino, heoi ano ka huaina tonutia, be kui kino nga kai o
Niu Tirani. E kore nga kai o konei e ma* nakohia enga kai boko, me lie raea ka khea e ratou, he maha o tatou lukunga atu i te will kino, aka whakahokia ano boki e paiou nga utn nib te wili i mabia ki Niu Tirani, ahakoa pai ahakoa kino. Atawbaia te tuku lonu atu i nga witi papai anake, katabi ka kake te ingoa o Niu Tirani, ka nekc nga utu mo ana kai. Mebemea e biabia ana nga kai mahi paamu o Niu Tirani kia tau be ingoa pai ki a ratou, me mabi i te wili pai anake, a kaua boki e whakakakea rawatia nga mu, kei whai ke nga langata o Atareiria ki era atu wabi hei bomai kai jna ratou, a pabeke atu ana i o tatou ringa nga painga o tenei tu mahio tehokohoko i o tatou pata koura, ara, witi, ma o ratou moni koura, tenei te man nei i a tatou inaianei. E mabara ana maton, be iwi mobio te Maori, ka wbakaaro ano ratou kite pono o enei kupu, ate tukunga ibo ki a ratou, me he mea e whakaaetia ana, be pai, be whiwhinga taonga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580615.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 12, 15 June 1858, Page 1
Word count
Tapeke kupu
446HE KUPU KI NGA MAORI MAHI PAAMU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 12, 15 June 1858, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.