Ta Te Kawana whakahokinga ki ta nga Rangatira o ngapuhi korero ki a ia i Te Waimate.
Te Waimate, Hanuere 14, 1858. E hoa ma, e mara ma, e nga Rangatira Maori ote whakaminenga kite Waimate:Tena ra ko koutou. Tenei ahau te whakawhetai atu nei mo ta koutou karanga aroha nui, i powhirilia mai nei au ki tenei whenua o o koutou iupuna. Tenei ahau te whakapai atu nei ko o koutou kupu aroha, —kupu whakawhirinaki mai oto koutou pukapuka. Ko taku whakahokinga ki a koutou ko te aroha ano, ko te manaaki ano ko le ngakau hiahia pono km noho tonu koutou i rutifca ite ora ite pai; mete mea atu and hoki ki a koutou ko taku tonu tenei e what atu ai ko laua ora, ko taua pai ki a raau tonu ia kourou. Kei te mahnra tenei ahau, me le hari ano toku ngakau, ko te wahi pu ano tenei i wh;ikatupuria ai te whakapono ki Nin Tireni; ko Peowhairangi ano te piitake ole marama i wbiti ki le whenua katoa, putu noa puta noa. Kei te mabara tenei ahau* me te manaaki ano toku ngakau, ko tewahi lenei kihai i laiangia ete kino ahakoa kapi te rangi i nga po kapua, tangiana ngabauoteriri, beke ana te toto— kihai i tae mai ki konei; t lapu tonu le Waimate. Ko to kouiou kupu mo telahi taone kia wbakaritea ki leiahi wahi pai kia taea e nga Iwi katoa, kia lata kite wahapu pai mo te kaipuke, e lika ana. Kia rongo mai. Ko telahi o aku take i haere mai ai ahau ki tenei whenua he liliro wahi pera, a tenei ake kia kitea ra ano ka hoki ai au. Ko te mea pai ki a au kia whakatuturutia kite wahi e pai ngia ete kaioa. Telahi hoki e pai ai ahau kia meinga ano hei taone mo te Maori ngaiahi ano ko te Pakeha. kia nohoia eraua lalii; ko te whare ate Pakeha, ko te whare a te Maori; ko te paamu ote Pakeha, ko te paamu o te Maori kia kitea ai e te ao katoa, be pono te kupu e kiia nei,—he iwi kotabi te tarigata Maori te Pakeha e nobo nei ki Niu Tiraui; kotahi te mana, ko to le Kuini, kotabi ano hoki Ture. Ko abau tenei ko ta Te Kuini Ahua te whakaae atu nei te whakapai atu nei ki a koutou kupu whakabonore ki a Te Kuini me a koutou kupu wbakauru pu ki to I nga rani iwi hei iwi kotahi tatou. Ko te kino ka pahure atu nei kua wareware atu;— komua taku e titiro atu nei ko nga wa e takoto ake nei *, e mea ana ahau me pai anake hei bua puta mai i roto i era takiwa. Heoi auo. Na to koutou mama aroha T. G. Browne, Na te Kawnaa-
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18580201.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 4, 1 February 1858, Page 16
Word count
Tapeke kupu
476Ta Te Kawana whakahokinga ki ta nga Rangatira o ngapuhi korero ki a ia i Te Waimate. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 4, 1 February 1858, Page 16
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.