TAKEI.
Kahore i ata matau nga hoa Maori ki tenei rangatiratanga ki Takei. Kia rongo ratou, ko te kinga o nga Tuaka, nga Otumana, e noha mai nei i Kanatinopera, kei reira tona Kawanatanga kei te wahi i noho kingi ai a Kanataina te nui, me ara atu Epara o Roma i nga wa o namata. Ko te ingoa o te tino rangatira o Takei, ko te •.>
Huritana. E noho rangatira ana te Epara o Takei ratou ko ona tangata nunui j ko te nuinga ia o tona iwi e noho kuare ana, e noho niangere ana, e noho paru ana. Ko te ritenga tonu tenei o nga iwi e whakakapi ana i o ratou kanohi me o ratou ngakau ki nga ritenga pono o te Karaiti. Ko Mahameta, te poropiti teka kua rangona e nga iwi Maori ; ko te tangata tena i tupu mai ai nga ritenga tapukore o tera tikanga he, o te Mahometoima E piri tonu ana nga Tuaka ki nga ritenga poauau o to ratou kai whakaako he. Na, i roto i tenei wa, kite mea ka tahuri tetahi o nga Tuaka ki nga ritenga o te whakapono i nui lake ai a Piriteni i nga iwi katoa o te ao; —kite mea, ka maia tetahi Tuaka kite tango i nga ritenga ote Paipera; ka toia mai ki waho, kite whakaminenga ote iwij a, tapahia iho tona matenga, takoto ke te anganga, takoto ke te tinana. He nui ano te whakaahurutanga o te iwi o te Ingarihi, mete Wiwi, ki tera iwi ki nga Tuaka; otiia, horerawa e mana nga kupu ki tenei hunga. Ki te tahuri he Tuaka kite pono, he patu tera mo te pouritanga, mo te pohehe o nga ritenga o Mahameta, no reira, ekore e whakaorangia tera tangata o te Huritana, e whakamatea tonutia ia, mo tona tahuritanna kite tika.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550101.2.20.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 17
Word count
Tapeke kupu
308TAKEI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 1, Issue 1, 1 January 1855, Page 17
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.