HAWU.
Ko nga whare katoa o Hawu e rirete ana te hanga, ko te mea ia, he nunui etahi, he ririki etahi; ewha rau patu o ehinu, ko ehinu erua te kau putu te roa. He mea hauga ki run.na ki to pon, m; to koniai-u noi. To rt-.roa o n;»a pou o in ai to whnro o wlia pulu; i ruaga i nga pou f.a hanga ki to papa, pnui loiiii. Itunga akc ko nga pon mo lo' wliaro, ko lo lalinhn ki rnngaakoo nga pou. i waonga nui; ko lo hipoki oto tn:iomv<\ nga patu ho ran uikau.l.o to liil.uliikn o nga nikau koi rungaruiiga ako o nga papa i whaka!a!iotoii:ira, oruaputu; ko tnisn puaro liei Dutanga liau, l:c! Vihak.tinaraiua mo to wliaiv. Krua patu o roto; ko to runia o waenga mo nga waliisio icra, ho nioa whakat?.lt; k< rara tc patno tora, kapi ananga lal.a o Y.lia, o \v!ia ; ko ranga ia o cuci paf.i o puaro ana, coiio pctu lo roa. E kai ana cuci langaia i to lini karan'lio o 110110 ana ki to rami! mo'.ii. ko to kuhukiihii ia la I'.itou i lino pai. Mini mai o Icnci he lioilio lo nioa ipaingia, marl mai ko to kau. !•: kai ana lioki ralou i to kuri Maori, i to ngorii hoki; kiliai ralou i ala pai ki to p'rika!iu ki to nanenauo. V. kawa ana to n;;oh' hj: a ralou. ilo lakiiaiii no.; a'.u tolahaolanja o to langaia; a, ko a r.uoie nioa ai o lukua atu ana kilo ralia ; ki (o ralou langalira maua o wliakaoli.- T.u'iitu/tu a a tc ;'.U.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
268HAWU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.