He Pukapuka Poroporoaki Ki a Kawana Kerei na Enuera Mahu Patuonr, no Awataha He Ranotira Maori, no Noapuri.
Akarana, Hanuero 1, 1851. E mara e Kawana, — Tena ra ko koe. Tena ra ko korua ko ko tou hoa aroha. Ka nui tokn aroha atu avolia atu ki a korua, i to koim reren'ga mai. K hoa, li-iiei ano taku korero ki a koe. K pai koe ki tc hoki mai? Hoki mai,—ne? Na le mea nhau i penei atu ai, ka mii tau ataivlmi ki iiga langala o Niu Tircni. Kahore he kino, kaliore lie alia o ton ritenga; koia ahau ka tohe atu nei ki a koe kia hoki mai. Na, ko tenei, e nialuie atu koe c puka mai he Kawana, tirohia e koe, me pena me ko?, tctahi kai-tiaki mo matoii. Kia pai, kia atawhai, kia tiaho i roto i tona ngakau. Mo lie mea, e kite ona an i le ho i mutt i ton tuara, ka korero alu ahau ki a koe. Ten a ko'.enei, e pai ana te ivhenua. Haere alu e pa, ki ton Rangatira, ki a to Kuini, kite Rangatira o nga iwi katoa! Ilaera atu rn, a Pa, i runga i te aroha o lo iwi ! o Noapuhi, o Waikato ra, o Ngalipaoa r», o (lauraki ra, o nga iwi katJa. HE IVAIT.I AROHA,
r. pali&u waho. r. pupulii mai nci. kai i«»a kl f >."'• Nil hlwi nnunja ki I'cpeka I waho: Maramu tc tiriro, Ki tc mow raia, whakaura wai an». 1 r< reir.iatu. le Hoj i aliau, tkai nei le aroia; Katl nvi ki atuu, Ka to waitua kau. kfi Ota ta »gaka:j, Hahau ka notio atu f l'i tahau ttheiuta, ki 19 puuga i inau ai. Nakau, na tohoa aroha Na Eruera Malhl Paluoni-. no T« AwaUha, Ki iKau-ana Knei, AVaiaiia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540126.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 3
Word count
Tapeke kupu
303He Pukapuka Poroporoaki Ki a Kawana Kerei na Enuera Mahu Patuonr, no Awataha He Ranotira Maori, no Noapuri. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.