HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KERKI.
Na nga Tangata o te Kura o UNKNOWN Kingi Ko Te Rira, Minita, Te RanGatira Whakaaro. Three Kings Institution, December 15, 1053. K Pa, e Kawana Kerei, Tenii koe. Kua mngo malou, ka haete atn koe ki liißarangi. He nui to in a toil pouri mo ton liaeicnga ; otira, kua rongo niatou e lioki mat nun ano koe; ko ts mea t«n«i i
maratna ai o matou ngakau, no te mea, ko koe te in aln a mo matou, mo nga tansata Maori katoa o tenei moiu. He nui huki tou aroha ki ng-i tangata Maori katoa, kite whakatu i nga Kiirn mo nga Tamariki a nga tants at a Maori, kia noho laugatira ni, n»n langaio katoa. Ko lo men tenei i pouii ni matou, ko to haerengn ; no te nipa, ko etahi o nga Pakcha e wliakakahore ana i lau rite.nga whakarangatira mo matou. Kihai koe i whakarongo kilo ralou rilonga pikeke ; i tohe lonii koe kite wli.ikatu i nga Kura ki nga kainca Icaloa o lent'i moui, o Niu Tireui. lie uui lon aroha ki a matou kite whakarite Kura. Nan aiio i wh.ikalakoto te kolialu o te kokongaj 11,1 komi matou i tino inuliio ni, kci te aroaro koe ote Alua i> til ana. Kkorc e matou e wareware ki a koe, me an main pai ki a matou. K Pa, e Kawana Kerei, —Telia koe, Hacre xa, —Ncl—Kia kite koe i o talou hoi eroha; kawea nln to matou aroha ki a ratou, ki a Kuini hoki; kia penet tonu tau malii ki nga taugala Maoii, no te mea, kihai matou i kite i tau malii he ki tenoi imitu, ki Niu Tireui. Ma matou c inoi atu ki tc Alua kia tiakinn koe laea noati tou lioking'a mni ki matou. Ma te Atu-i ano koe e orahi umi. Kia tolie tonu koe kite lono kai-uhakaako mo nga Kuia, kia inohio ai nga Maori kite knpn o te A:ua. kia ora ai nga taugala Maori kin rile tahi huki ki o ralon liiakann, kia r.mgatiia tahi hoki i tenei ai), i tera ao ntu, ara itc raugi, Iltoi anoNa o Tamariki aroha e uolio ana i te Kura i Tiri Kingi. Kilo matou Malua, ki a Kawana Kerei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540126.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 2
Word count
Tapeke kupu
380HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KERKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.