Ka riro Hineuru, Ka wniho range au, Hei tiaki roro whare, Ki Kapu ra ia. Tenei ano telahi ngori Ka ngapn to whcima Ka liacre a Kawana ki wliea? F. Ituaiiuokof Pnrnlia. Tawhia, ' Kia iia, Aha, iia, l(a, iia. Tenei ano tolahi karakia kia whaUahokt mat i to wairua ki rotu ki Ic koiwi: — Tilie pakiuia, I'ilic pakiaio, Ka mama an Ka nialua koc Wiwi, Wawa l'awo, Pawe, Hoki mai ano, Ko lo koiwi, 'l ilic.' niuuri ora. He whakaoriori mo Tuohungia, hepounamu no inua : Ra ic ala lapu, Kowliae km' rtinga, lie ala malu ill, IVo it* iwi e. i. Araugahan ilio tc hoa, Nga kawc ora mabu. Kotilnu c nine lonu mai, Tc wliakarahia Ka riro Ttioho ki to rangi Ka kino, ka pa ra, E. Mei horipiiia, E mail kortia, Te ata o to laotiga? Ka tu ake a llono Tc Paki, ara, Ic matannia o Wciero 'IV Puki. Ac! c(c wliakaniinciiga, puriiia Kawana, la lo jtiraiiiia. Kua male a I'c Kcpa, kua mate a Maro, a llori Takiwaru, nic W'otorc T(! Paki, mo nga r.iiigaiira katoa o Waikalo, a. kua piraulia. Ko lakti lona ka linalu hci whakapulanga arolia ki a Kawana Kcroi, ko Ic llnitiki, ko To Pirati to ingoa. Ko Ic mra lein.'i i inahuo i!io ki a matou i to malou mania. hci liroliaiiga mo malou. Kotaku \va> aia lenci, mo tc oha o a matou matua ki a mate: Tcna ra o. Hika ma, Nga tiiri pona, O talon malua, Ka riro. Tona ra. c Kui ma, iVga whakaniigaojiga O rolo o tc lucloe, j Ka wliarau. Tcnei ano tciaiii waiata aroliamo Kawana i Kcrci. I
lin fo piikoliu, ho ; i tnron Mai aim kco, ki A polic.i ilio ? l'mia 10 i-nimnin, i Palieko liukri abu kaino, Awlii ban, inu Ail lift ko Te lioa Til niiii r I'a, i Wetira ki le wni A liciuo akc :ii, to Aroha i :m. Ka wliakaliuangnngo, to Tin ki llonilmro. Na wai tiomai, to Makau i'.mi km 010 iwi. ra <•? Ko iijjsi lansaia i Imilnii ki Ipiio: w'tnkami ni'njja i nir.'l. "ilokiiuni jinn i: IV;! i a unilo'.i ka iiialttie i konei karaiiga k.in ai." Ko nga ingna nici it clalii o nga liaiigaiir.i ka tiitiilnliia, ckoro e laca (c UiliiUilii. (:-igiic<l) I t? Mokoiou, Pnkr-it-ha, Tnlot.iii t, K-nah? raniwha, Wiiot .H I 1 >nkvvj», )>i.ir.iif.i Te N ,mM, l'«? Weivtii Hone WficK I'jkl, tviluiv, I'VIW.-I. TUIUM, Ta Iv-r.i Te II ill. Wurrna Vj.Mjylo, Katakt 11.**., 'le'leiia Kono, Tanvti i'.uiuri, llutM To,iiiui, K'«»aK* Vc *u, Tip—ii T.iha*i|;i. s'oroporoaki na nga ilatigaiira o Ol:i----tvliao OtawlKio, Noliciim •}*>, I X.ST. E lion o Kawana Ki.wei—llariv ki lo;i kainga. ki L lio.i. lucre mistake koc, c pai ana, ktia nni lau inwki a inatmi. ara. i nit*a m> n mama (itt in i, i .an (iikiinga mai imki i ng.i kai wliakaako iiio a mutou tainariki. (Signed) Tilipn, I'aura, Nij.'nvc.'.p, Kemuaia, I'iiika, I'owliilu,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531229.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 131, 29 December 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
485Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 131, 29 December 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.