E Hoa e te kai tuhituhi o te Karere Maori. He pukapuka naku tenei na Pirika Mangere kia rongo ai nga taugata Maori i takn mate, me taku oranga. Ko tahi UNKNOWN ma rualan i leorokopanga niaiotaku mate. lie kirilonga (o (imalanga o laku male i pa mai l.i taku ringaiinga malnii. Kua rac nei aliau ki ic lini o nga R:aa, kaliore i ora : awlii (onu ana (e male ki aliaulnea noalia tciici lan. No le It nga ra o Apnrinraliau i lae mai ai ki Akai'ana, ka lukiia ki le Holiipera; ka liroliia laku male e Itala Reweli me tana lioa a Itala Anaru. Ka im-a a Ilata'Rcwrii kia kolia laku ringa nia reira kaora ai. lva puia koki tana kupu kia nolio marie aliau, kia wliangaiuga ki le kai ki to rongoa, k : ;i kalia ai 1110 le kolinga. A, i alawhaiiiaaiiau i reira. Ka liaere mai a Piliopa me elalii alu Minim ki le tiroiiro i aliau. I te 5 o nga ra o Mci ka lae mai a Piliopa me nga Rata kite kokolij i laku ringa. Iloinai ana e Rala Reweli telalii wai kia liougia—lie Knroripomaiaiiga lerongoa. Ka liongi aliau, inoe loan ilio; rongo rawa aliau ile reka ite alma pai ano. Olio rawa akc aliau, ano i le niocau: ko leinatorutoru kau le man ana, kahoro lio maniac. Na Rata Reweli i kokoii. Nolio (onu ana aliau i le lloliipera, kia tiroltia ai laku ringa inolu, kia alawliailia lioki c nga Rala. A, kua ora laku ringa, mc taku linana kaloa. Ma te Rala le likanga e lioki ai aliau ki laku'kaiiiga ki Kororareka. E mca ana a Rala Reweli kia lianga lelalii liuku 1110 laku ringa kia aliei ai aliau le man kai niaku. Tenei taku wliakaaro. Na le alawai ote Atua aliau i ora ai. Nana le likanga ki nga Rata. Na le Atua le arolia mai ki aliau. Ka arolia alu aliau ki le Alua ki nga Pakelia lioki, mo te walii arolia ki aliau. E lioa ma, e nga langala Maori, e mate ana. He likanga pai lo le Holiipera mo taiou. E iiui aua le moliio o nga Rala ki le liliro ite alma o lera mate, o lera mate. E mii ana le oranga mo te linaua. lie likanga pai in le Kawana me nga I'akelia ki a la ton ki le langala Maori, me era am. Na konci laku pukapuka whakapuaki kia rongo ai nga langala kaloa. Naku, na PiniK.v Mancf.ue. Kei le Holiipera, Akarana, llune, 17, 1855.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530714.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
422Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.