The Earthquake at Manilla.—We have been favoured with the following particulars respecting the earthquake at Manilla, of which mention has been already made in the Ciniiiulimi. The. lei J or is from a fclloweili/.en settled there : " Fxtract of a letter from .Manilla, dated Oct. Bth and 12th: OnUic I Glli of last month a most fearful eaitliquakc was experienced here. The first and most severe shock was fell ahont half-past six in the ovrning I was in company with two young Spanish ladies, we were siliing in the front of the window looking into the bay, and everything was very pleasentaml happy, when I was suddenly startled by seeing the two young ladies spring up, exclaiming " Triinblon, Trmihlon," and immediately rushing lo the door. At the moment I did not feel Ihc vibration, hut in a second or two everything began to shake lo such an extent as almost preventing us from standing. I hurried them quickly into the slrcc!,
wliilu; i olio lini i reira. !'• " u,l ° lI,M malou ko nga valiine I'auiora t.iiUoliio, lokorna; ko le matou nohoaiiga ile lalia o ■e malapihi, e lilito ana whaka-te-koru awa 0 tana kainga. llohoro ana te whakatika o j»ua tokorua ka aue, a, ka oma ki le lalau. Kihai au i rongo i reira, olira, i mini lata ilio, ka wiriwiri nga mca kalpa, le ala lain o malou "Aaewae. AraVina ana e abau ki waho ki le fiuarahi koropiko tonii iho raua ki le inoi, hanga ana i rolo i te inoing.i. He takiwa male tera, e wiriwiri ana le whenua, hingahiuga ana nga whare i to matou talia. Klorti nga mineii i pa aj te 1 11, rcroana le wchi i reira, kahore lioki he puianga, karapolia ana malou c le mate, ngaiiwcwe toiiu boki te whenua. 1* tu noa ana i reira, kihai i inaianria te hinganga o tc wliare i runga i a matou, te puarelanga ra nei otc wbcnua kite wbakangaio i a matou. Ite pauga lualahi ole ru laka noa ki tc 11 o nga haora, lie pcra toiui te niahi, tuliaiiwiri te whenua. Me lie inea, erua liurihaiiga nui o te ru, kua ngaro lo nuinga otepa o Mauira. Krua nga whare karakia 1 hiuga, liinga ana lioki nga wliare i nga talia. 15 mca ana au, ko le lake o lenei ru, iia te mca, kihai i ngiha tc ugawha o Teara, i te 100 lau ka pahure. No niuri i lenei, ka rangona te liaruriilaiiga nui, me lo wheorolanga ole repo ;ho pulanga tera, no le ugawha i le tihi o te inaimga o Teara. 15 mca ana malou, na te alii i puta ra i nga liiaiiiiga, i korc ai e puta to ru i lenei, e mea ana au, kali ano pea le whakawehi mokii ko tenei kua kilea nei. I letahi kainga 20 macro le maniao alu i Mauira, ngawha katoa lo whenua, erua, etoru pea rail pulu le roa, 18 inihi le wlianui, puta akc ana te onelea pango. Kihai au i malau ki te kaliua o tenei tu oncoiie kiano boki ail i kilo noa. lie nui tc walii i ngaro i tana onolea ; me luku alu clabi kia kite koe. I pa ano te ru ki nga kaipuke rcre mai ki IV'anira, mo te mea eke nei kite toka. Ko tc mamao o tc puke rcr mai ki Mauira, i tc panga oleru 80 niaero, 100 macro, olira, l te luawhenua o I'lahonia 10 macro, 13 macro. I tenei ala, tc !2oOkelopa, ite o nga haora ka pa ano le ru. Olio ana au i taku moe i te wiriwiri o laku moenga, hahoro ana laku whakakakahu, pula ana an kiwalio. Kihai i roa tera ka iiuiiti. Kiano au i rongo noa i le mate o clalii i lenei i muri mai."
Kekf.mtanga ki tf. II a ion v.—E men ana a "Waiiri, tcra tetalii tamaiti i liacre kite wci'O kararelie i 1c ngaliereliere, kialiia noa ia kia kilo i to raiena; otira c mea auaauka olio rcro tc maui i o Akenia mo luialaki ia ki iiga raioua cwlia nei i rokoliauganoatanga o laku lioa i a ia c liaereie ana i waongn wao. Ekore ano lioki te tangala toa o main ki Ic tutnki ki nga kuri ewlia, ka linla e to welii. l(n pn maiigai talii ta tc langaia ra, a, ki]iai tana lioilio a Kutcreara i tan ki to wliakaomnoina raton ko nga kingi o tc wao, no te mea lie kuri lioro raNva tcra i tc Atiropa. I lenoi nioalanga kiliai i ngaro nga maliara o te tangata ra. I mea ia ki to tiroliia mai nga kuri ra e welii ana ia, ka pekea mai pea, ■wliakamaia ana ia i a ia, knmoa ana te parairc o tc lioilio, nolio main ana i ruuga i te kuri, lilii'o makutiiai ki ana hoa vii'i. Noho ana i konei nga kuri nwlia etorn, ko te mea tena i nolio ki inua i a raton, kowliinwliiu tonu i te liiore ki rnnga kite tnara. Ho kuri nui tana tonrawlii, pango ann nga liuruliiiru o t.e kaki, lie wa ngako kau, imi tapii ana. Titiro wliakatau mai ana nga kuri ra, ko te mea ia, kihai i anga mai. Kiliai a l'akaro i mea, kia ngangareatn ki a raton. Tn nei, a, roa noa, ka litiriliia te matrnga o tana lioilio ka anga ke ia ki tana liacre. Kaliore nga raiona ra i am ako i a ia, lie maha ana tirolianga atu tu tonu mai ana nga raiona i rcira. I te liokinga ai ki tana wharau, e tukulo ana letahi koaka kiia mate ke, kua pan tetalii walii, lie mea kai na nga raiona i kitea ra e to tangata nei. Ko te walii o taua koaktt i maliuc i kninga e o malo it
kuri. I wliakawhctai matou Ui le ornnga nonlauga o to matou lioa, no le mea i icnci marania, c lino maka ana nga knri pcna, c ngaliau ana ki tc ngautaiigata niana. Elinra i It* mea, lie liangalianga akc le raiona olcnoi wlionua. I nina alti 010 matou taenga niai ki kouoi, i pan le hoilio o liana Ho Ilanga, i lo makele, iHarima. Ito marangalanga oln pononga o liana i to ata,ka moa nko in, "K! lie moa mangu clakoto inai ra" niuringa ilio ka moa, "J5 liacre rale moa ngaugana, mc le raiona." Kaliore lie raioua ano e liaere aHi ana i te hoilio mangu OUo Hoilia. Oliia, kalioio liana i alma pai ki tana hoilio rangaiira e takolo ra, liolioro lonu lana poke ki rtmga kite iioilio, liingi ana tc aru. lviliai i roa, ka inau lo raiona ra, holioro ana le peke o lera ki runga ki tc taumata, align lonu niai te ai'oaro. Mci rcira ka rere alii tcialii knri nni ki le lan i lana raiona, lalii ano poke ki tana mea knri, mate tonu alii tern. Ka inarere le langaia ra i konoi, ka piirni tana pu, ka wliakalakolo alu i tana koliatu, a, kc—tu ana te raiona ra i rnnga ake otc pokoliiwi. Kiliai tc raiona ra i liingn, i korikori ra nci tc lunga ilio, (u lonu. Mei rcira, ka inaka alu tc rna lu toiui atu tc mala ki lana walii ano. Ka reia nwi i konei, c te raiona ra. Kia kolalii panga kite Talimana kornlioke ra, kna kaliore ke, oliia, i rerc still letalii o ana knri, a lie wawao, lalinri ana tc raiona ra ki le knri, male lonu alu icra; ka ruanei knri, ka mate. Inamaia! ka puni to pn ote iangata ra, ka tnrakina, u tonu alu lo mata, liiiiga ana to raiona ra, takolo ana ki nga wacwae ole tangala ra.—lYohoanga o Ilarc Pula ki Nctura, i mja Mamma com. E MATOU ASA HA M.I TF. MEA Nf.OKINfiOKI KI tu Konxno ?—He moa miliaro pea icnci ki a ralon, o moa ana me ronyo a-iai'inga tonu to korero, a, kaliore lie korero puke noa ilio. Olira, ki tc ala wliakaaro latou, ka maiau talon, kite "pono o tonci, tc korerorero ole moa tigokingnki. Ke tc moa, c niaiati ana latou kite malii o onci mea ngokingoki ka ala kitoa tc mea e whakaliacroa wi. lie tini kc nga tikanga c kilea :ihn i rolo i le moa ugokiugoki, olira. Nic wliiriwhiri i elalii liei wlinknkilc 1110 ic pono o ta matou o moa nci. Mc lie moa, c liacrerc ana talon ki le ma o te popokoma, ka kitoa te alinwlicnua, me le wliakaaro mii o ratou ki tc moa kai; ka kilea lioki lo ratou matau ki le korero. Ki le mea ka wliakalakoto ia 1 te kai i paliaki atu o te run, ka lu ki le liliro i ic lukunga ilio. Ka liaorere aua_ tini mea, nawai ra, ka tiipono pu letalii ki latin kai. Ka peliea rale popokoma ite kitonga ai otc kai? Ka (aliuri ra nei ia ki le tango i le kai niana? Kaliore rfi lioki. Kite knu ano in, ka pan atn lioki, kite korero Ui nga lioa. Ko tona lulakinga ki nga lioa pokorua, ka kurukum i lona niatcnga ki a ratou ; ko lana korero alu mc Uowai ka kilo; olira, rongo noa nga lioa, ki nga kai, kite walii lioki i takolo ai. luamata ! Ka pnla to tini o tc pokorua, a ngaliau tonu ratou, kite kawc i tana kai kite ra ;ko te poionga ki le wliarc kalalti ra ano ka nolio. Tonei ano nga korero miliaro o Hupa nie ara alu 1110 tc lohiinga rawa o tonei mea o te ngaro, ki ic kawe korero ki nga lioa, gera ia, lie korero 110 rotoi to wliakaaro nui. K uiatau ana tc tangala ki tc nui o tc arolia olc ngaro ki to ratou Kuiui; lie mano tini nga ngaro malii e rererc ana kilo tini o nga walii kite rnpu itc wai o nga pna, a, kite mea, ka ngaro te kuini, ckorc pea <; kileaeaua 1110 a, no tc men lioki e wliakawarea ana kilo malii. He mea wliakamatamatau le matauraugao tc ngaro e nga tangala enialiia ana ki tetiiiro i era mea. Tnngoliin pukulia anate kuini, kawca koiia ana ; inamata, ka rangona, ka uru e puoliu; ko le tini o te ngaro ka rere ki walio kite rapu liaere ilo ratou rangaiira. Nui rawa alu le riri o ana tini mea, ngaliau lonu ki le wero i nga tangala tuiataki ki a ratou. Ile wliakaliokinga pukutanga ole kuiui ki Ic wliarc, kiliai i roa ka rangona c ana tini ngaro, a, niutu pui rcira tc ngungurulanga, lioki katoa ana nga ngaro ki tc malii.—7'c kmcro mo 11 <ju \yartira, mc nga men nrjoU'tn<jolii na Tc Hone.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530714.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
1,787Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.