Te Poutoko, Oketopa, 27, 1852. Ehoa e Totaea me nga kai whakawa Pakeha—Kia rongo inai koutou ki taku kupu mo te korero o Karamatanai roto i tona pukapuka pakelia. E koro c Totaea, epouri ana ahau mo tc kupu a Kavamutana, c mea ana ia kci an tc wfiakaaro mo tc tangala i patua 1110 tana purcmu, otira e pouvi ana au; kaliorc an i nioliio ki tenci tangata i patua nci mo tona purcmu, kowai ranei, ko wat ranri, kci tc rapu au kahorc he tangata i male ki tc Poutoko, kalioro lie tangata i mate ki Tapuac, kaliorc ano lie tangata i mate ki Taranaki iiiniunei, hore rawa. Ka niulii (enei korero, licoiano.
E mea ana n Karamulana i roto i tona pukapuka Pakcliu i te wlia te kau p nga ia o Oketopa 20, J832. E kore arolia nga Sfaori ki tiga Pakelia. Kia rongo inai kout;ui, lie alia taku kino ki nga Pakelia ? He alia tc kino o nga Maori k> nga Pakelia? Kaliorc o malou taliac, kaliorc o matoit kino, kaliorc a matou koliiiru, kaliorc a malou kino ki nga Pakelia o Omata, kci tc uolio pai noa ilio matou ki Waingaimi o tc lakiwa o Taranaki. Kci whakaaro koiitou ki tc tikanga o nga korero o nga pukaptika o lenci Pakelia o Karamutana. Ka niulu to korero
E lion o Totana, nic nga kai vhakawa, — whakitrougo tnai, kia rongo mai koutou ki toku whaknaromo tc kupu o Karamutana, mo to niatcuga o nga Maori i te wai piro, i lc paraikclL l , i laua mate kino ano hoki. Olir.i, kei te Alua, tn whakaaro.
E koi'o o Tninra, rim nga kai wliaknwa me ttiliiiuhi lakn kupu ki roto ki tc pukapuka I'akolia, kia kite nga Pakclia katou i laku wliakanro. Na to koutou lion arolia, Na te Ncaihjiw.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521216.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 104, 16 December 1852, Page 3
Word count
Tapeke kupu
304Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 104, 16 December 1852, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.