He Kupu ki nga kai ngaki Whenua.
Tenei ano nga mea hei whakamatau mo nga kai ngaki whenua katoa. Kite mea ka whiua he hipi kite mara kokoti hou, he mea ano ka mate i te kainga o te pata witi. *' likore e momona te oneone i te taru popoto, ekore hqki c miiuii ngi kararehe, ekure lioki e wliai rawa te tangata nana te mara. l'okii ke te pai ole kararehe kotalii e ata whangainga ana—poka ke tc pai, i nga kararehe erua e whakatikia ana kite kai. Kite inea ka nta whangainga te kararehe, kite mea ka ata tiakina ka tupu te tvliai rawa, —na ko te mea tera e tu&hi nei te kai ngaki whemia—lie whai raiv/i. Engari te oneone e parautii paitia ana i te tuatalii, i te oneone e tatakitoru ana tc parautatiiiii, Engari tc mara hua uui, i tc mara hun iti. Whakamomonaiia tc oneone, kia pai hoki te tokitoki, kia pai te tango nga tarn, ko reira ata oho ai r.ga mara. Ko nga tarn c waiho ana kia puawai kite taha l.ii' pa, ki tc tnmutnmn ki tc kamakn, e
ngaboro ana nga pua kite mara a, ka tupu haere atu i ana walii tc tarn. Ko uga kau e ata wliansuingi ana i le llotoke, ko te Kaumati nui ai nga wai u. Ko te okilia e wlisi kiko ana i tc j>ito raum iti, ka tino kalia ia te malii i te ro o te raiimati, tena ko te okilia kiko kore, liore lie kulia. E hinga 'tc taiepa, whakaiahia ano, kite ivailio 1110 apopo ka whakaaia ni ka tajioko pe l te kararchu 1 reira. Ko nga mahi e oti i naionei, nic whakaoti ano, kite taria mo npopo, ka pnta pea te ua. Ka kalia te hoiho, rnalii i te nta iho tae noa ki tc marmihiahi kahore lie kai, otira, ki tc penei toiui ckore ia c roa ka male. Ua momona te oiicone k>\ oho te mara alukoa kahore He mea hei whakamomon-i otira, kite ngnkia tonutia ka whetengitia. Ko ratou katoa e hiahU una kia whai rawa, kia iti iho nga nioni e hokoaanaji nga uiumai, tno to ratou mahi. Te Kai koaki o Keheiiea.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511204.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
370He Kupu ki nga kai ngaki Whenua. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.