"E ata kahu ana te Kura tangata Maori o Tirikingi. He mea whakaoranga ngakau to ratou kaha kite rapu i nga tikanga papai i roto i te karaipiture, haunga te ahua tika o te ratou inahi ki tenei, ki tera mea. K niatau hacre aua ratou kite reo l'akeha; otira, kiliai i ata ugawari te whakahua i nga ktipu. Ite tau uei, kotahi rau 111 a Ilia ra nei o nga tainariki kua tukua mai ki tenei Whare Whakaako ; na te Kawanatangate tikanga kia kohikoliia liaeretia mai enei i nga tini walii, kia whakaakona ki nga mea c kahua tangata ai rutou. Nui atu te pai o tenei Kura, no te mea, ka rahi ake te matauranga o nga Monita ua uru ki nga ritenga tika rawa o tenei whare. I tenei ra, ko nga tainatane o tenei Kura, ewaru te kau ma torn, ko nga kotiro, erua te khi ma wha. li akona ana ratou kite korero pukapuka, kite tuliitulii, ki tc wliika hoki, i roto i te reo Pakeha, ki nga ritenga pai o Karako i Koturangi; ua Te ltira tcra tikanga i kawe inai. Ko enei mea, ko te rangi waiata hoki, e nui liaere ana te matau, a, he pai ke alio tana. Wailiofci e nui ana te matau o nga kotiro kite luilui kak&hu. Ko nga kakahti katoa e tuituia ana, ko nga mea e horolioroia ana, me era atu mea pera o taua Kura, ko nga wahine ano o reira hei taimotango. Ko te iniiriawatea e wniho ana, hei mahi 1110 te wlieiiua, hei orauga 111 a ratou i te roa o te tau. Ko nga Monita o ia Ilapu, o ia iiapti hei kawe i aua tini tamariki kite mahi. Na konei i matt ai etahi o ngi moiii o taua Kura, e oti aua hoki i a ratou te malii taiepa; ko nga kai ia e ngakia ana, he nui nga muni e man i era i tenei tau, he nut hoki nga ngt»kinga. Ko nga tuahiahi e motuhia aua, hei ako i nga tangata ki nga ritenga 1110 nya wairua—nga ritenga wliakapouo, i roto i te reo Maori; lie huihtii hoki, he iuoi; e ia wliaka* mine nga tangata ki tenei, ki tera wahi. Ka tiiohia nga kura o tawahi, ka tirohia ten?i kura, nui atu te whakapai o te kai matakitaki kite ahua marie o nga tamariki ;ko te lino mea ia hei whakakoa i te ngakuu—ko te tiatia toijii o ratou kite rapu i nga mea ote pono, o te pai, o te oranga. Kotahi pea mano pauna o enei whare, whakaako 11a te Kawanaranga o Niu Tireni aua moni i utu."—A'o nga tuhituhinga huihui 0 nga Ifilerimia mo It tau 1850.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511204.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
453Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.