HE men alii tenci kia rongo ni nga tangata Maori katoa, ko te te kuu ma tiihi o nga liaora, a—tnkn noa kite rua o nga liaora o te muri-awatea, nolio ai a Td Tanaiie, ki tona whare-tuhitulii, i ia ra, i ia rn, hei whnkarongo i nga kovero, o te liunga e hiahia ana kia whakawakia a latou lie, kite ritenga ote ture. C. L. Nugknt. Te kai Tulii Tulii i nga mea a te Tungata Maori. J\- kua oti le a\>iti kite ingoa o tetalii o nga A'piha u te Kawauatanga ; kia muliio nga tangata katoa, na te ' Kawauatanga pu aua korero. ' ''. • . Na te Kawanai mea, C. L..Nugent, . H, El HOKO, nppTAin KAIPUKB tua hou, i **■- JL pai le haiiga, 10 tana, o lenei _rew'a nia. E matau ana-a Te Keweli, kut-'whakainaori, ki tenei puke. ' . Smallby. Akarana, Oketopa 22, 1851. Hli pukapuka tenei mo te kainga i toe te tuku kite pakehn. Mo te ualii i toe mai ki au kia whakatikaia te rohe, ko te rohe kei te kaingn o Wiremu; kei te pou ole ta)epa te rohe kite pakeha, ka tika ki le moana. Ko te ingoa ote awa ko Hinerau. li aim ana ki Uemuera a runga ; e aim ana ki to moana tetalii pito. Ko le timalauga atu o te rohe kei te pou ano o tc laiepa a Wiremu—ka haeie tonu i te huar&hi, tae noa kite kainga ote Numana, ki Kairere—ka haere tonu i te huarahi, a tae noa ki Rupangateuira—haere tonu i te huarahi, a tae noa kite Pukapuka, ka rohe mai te wahi ki au, ka tika kite awa, a tae no> ki te moana, ka mutu le wahi ki au. Ko toku kainga tenei, ake, ake, amene noa. Kua oti katoa toku wahi ki rolo ki tenei pukapuka. He kupu atu tenei naku ki a koe, kia rongo koe, te likatiga o tenei nupepa, mo toku kainga; ka lahi ano ka tukua atu e au kia taia figa robe, kia kite koutou i te tikanga o tenei nupepa. Na Te Tinana. Hangitoto, Hepetenia 22, 1851. PANUITANGA. TI|~E mea tenei kia rongo ai nga tangata -*--*- katoa ki nga rohe o la matou kainga—o te wahi ekore e tika kia hokona e le tangata, Kei te awa o Kaipara peka noa kite awa o Waikoukou, haere tonu i rolo i te awa, a, eke, noa i runga o Te Ara-kiore, ko te haerenga lenei o nga rohe katoa mo to matou kainga mo te kainga e whakatapua ana hoi kainga pnmaii mo matou, me a matou tamariki hoki. Kei pokauoa le tangata kite korcro tcka ki runga ki ta matou kainga,—me te pakeha hoki, kei irakaac ki taua tangata e korero teka ana, Heoi ano, ka mutu. Na Haiuona, Hauraki, Taraia, Winetiv, Paora, Oketopa 23, 1851.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511120.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 76, 20 November 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
465Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 76, 20 November 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.