He Korero Tuatara.
I korero matou i naia tata nei ki etahi o nga tangata i ora mai i Ihipa i te haerenga o Ha Rapi Apakatomi i nga tau erima tekau kua puhure ake nei; he mea tuku te to hu ki taua tangata. Otira, me timata te korero. I te haerenga o Ha Ratriri Pcari ratou ko nga tangata i te tahataha marangai o te awa o te Naira, anga atu ki Kairo, ka liaere takilahi etahi o taua ope i te hiku o te taua, kihai i kaha te liaere i te waea o nga wae. No reira, ka touoa akc tetahi tira hei tiaki i taua hit nga i ngenge ra, hei whakamaia hoki ki le liaere. Haere nei, a, pa noa te ngoikore o tetahi tangata.te kahale haere, whakarcreaanakiwa-nga koraha noho ai. Kihai i roa iho le nohoanga o te tangata ra, ka kite atu c haere mai ana tetahi tuatara, anga tonu te aroaro ki taua ta. ngatae noho male ra. I te haerenga mai o te ngarara ki a Tanara —ko te ingoa ia o te tangata ra —ka tinia putia e te mataku, a,ahakoa kua nui te panga o te mate, ka whakatara ia i a ia ano, mo te putanga o te ngarara ra ki le ngau, kite horo i a ia. I te taenga ake o tc ngarara. ka titaha tera kite ngau i a T.mara, inamata! kua peke tc tangata ra kite tnara o tc ngarara, whakau pu te noho, te taea te whakalaka. Matinu ana i konci tc Itoia o te tangata ra, a, i n-ja tHliuritanga mai o te ngarara kite ngau, ki tangi re wcro ki tc pekeutua ki era atu wahi. Kihai a Tanara i niatati kite roa o to raua kekerit nga, i whakaaro ia he roa noa atu. No te taenga atn o tc ope ra ki le nohoanga, ka rongo tc rangatiro o te taua kua
mahue atn a Tanara, no reira, ka tukua atu ctalii ete rangatira ra, ki le tiki i tera. Pouo pu mai nga tangata, e nolio ana ano a Taiiara i runga i lana w.ika ngarara, e werowero ana ano i tana kai u'hakakoparuparu, ko te lioia o Tannra, ko te pu a nga hoia, ehara ! ka mate tana weingn. Araliina ana a Tanara kite nohoanga o nga hoa, a, hnri ana ki a hi. Mini mat o tenpi, ko te ingoa i tapa mona, ko te Hoia-Tuatara.^-A r »/)e/>« Piritcne Ttiaraki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511106.2.19
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
415He Korero Tuatara. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.