Korero mo nga Kararehe me era atu Mea Ngokingoki.
Te Tuatara. (No Maunara te korero.) He Ariketa te ingoa Pakeha o tenei tu ngarara; e rite ana ano kite Korokoraira, te ngir.ir i i weliingu putia nei e nga tangata ole Naira, i Iliipa. Kei nga whcnua puwerawcra tenci ngarara niataku—ngarara kai tangata. He malia nga o tenei ngarara, ko to iihua ia e penci ana mete tuatara, mete papa. E roroa ana te anganga, parnrahi tonu, punui ana te tinana, lincre katoa kite kaki. E araia aiM a ivaho o te kiri e te wheua, e penei ana mete un ihi, mvaaiva nni tctnhi walii, tirara ana tetahi walii. He nui noa atu te mangai, rnahue ki muri nga kiru, kotahi rarangi niho o tetalii, o tetahi taha, koikoi tonu, nunui ana etalii, itiiti iho ana etalii; e tu takitahi ana ana nilio. l'unui ana te arero, polo ake nei kei te kauwae raro e plri ana,«kore tonaarcro e whatero ki walio. Kei te taha runga ote anganga nga karu; tauiakiioru te whakapapanga kamo o nga kanohi; kei raro i te korokoro etalii mea kopupuku, lie mea kakara to roto. Tatnkirima nga matihau ite peke, ta. takiwha o te wae o muri; kei nga matiliau e torn wliakaroto, ka whai tara, kahore o etalii. Roa tonu te hiore, tatakirua te papnnga ivlieua ki teia, a, tae noa ki wacnga nui, ka takitahi. atu i reira te wheua arai, a, puta noa kite porbiiga niai o te hioie. E paramfii ana nga \va?, otira na te hiore i kalia ai te kau 5 te wai. Ahakoa he mea pupuri te hiore i s raiou e haere ana i uta, he mea ano uei ter.» te mea hei aki i nga mea e patua ana e ia. Nui atu te k'aliii o tera tu ngarara ; nui atu
ana patu, ua reia mat ia, ua rere atu ra nei ia kite kai tangnta, kararehe ra nei. Ko te roa
tckau ma warn, he mea, ano poka. he ntu. Nawai ano i kaha ai, haere mai to popoto o nga taputapu, haere mai le uaua o nga wae, mete ahua. kato» o te nyarara. Tara lonu niho, tini ana, kaha ana ; roroa ana nga tara o nga wae, ko te patu wchi ia, kci te hiawero, kolahi ano mine a o tera, o te hiore, luiri anA te waka. Ko tona wrnhi e matakuhia ai ia kei te moana; otira, e kino katoa ana kite tua whenua. He ttikitnhi te rerenga ki nta. he hiakai pu nana, he haere ra nei kite titku i nna hakari kite one. Ta'akirima. latakiono tckau o nga hakari o titkua ana ki to one ; ko te nunui c penci ana mete Ima kuihi, te parera nunui nei, kia tua roa ia tetahi pito. I". whakarerea ana kite anc pnenga moana la'iu ai, ma te werawcra o te ra e whakawhanati. Ekore e ora aua hua te kai etc mum o te moana, ete Dgobi hoki. U inciniM ana he tini noa iho nga tan e ora ai te Arikcta mete Korokorairn ; ekore hoki e hohoro te titpn ki te pakeke innna. Hn tini nga korero m itaku 0 tenei ngarara nanakia raw.i, o tenei ngarara kaha whakaharabara. K nianu haere ana i te kare o te tai, hopu pu te niinu, te ngohi, mete tini atu ote mea e tata ana ki a ia. Ki te nianu noa kahorc he kai, ka haere ki uta takoto ai, ki roto ki tc reporepo, whangi ai i le kararehe wao e heke iho ana kite inu. I te hacremjn iho o te kararehe wao, kahorc he .titpato, ekore hoki tc ngarara o kitca, e ngnro ana hoki i te \vi me er.i atu otaota o tc n-po; oho rawa ake he inatenga, tioua, Te pekenga whakatcrenga mai o te tuati-ra ra, u pit n«a niho, tapoko pu nga Lira o n«a wae, kahaki tonu ki ic wai, ruku tonu ki raro, patu ai, kai »i i tana tupnpaku. I ana main whanua. haere i te tnhataha moana, he mea ano ka tutataki kite kararehe peuei me ia te kaha, a, ngangarc tonu iho, to raua niahi noa. Ko te taha awa whsnga ai hoki te laika, a, ua kitekite raiva, ka kiiwe tetahi, ka kawe tetahi. Ka kite tc t.ika kn rere mat te luatara kite ngait i a ia. kn reia e tera ki nga kanohi o te m'arvra, tapoko pu tara ki roto, mei teirn, ka kahaki te ngarara it« taika kite moana, to raua laupatupatii, o, mate iho te laikii i te wai. Ko te korero i muri iho nei c whakakite ana ekore ano te tangata c ora i tera mea wehi. Na Wapatona enci korero, i ana " Maerenga ki Marikcna, kite Tonga." I te ratnpn, i nga tail ka pahurc ake nei, i taku haerenga i a Hona l'iripi Hihala to Kawana o Aukntnra, i nga taha a Oroonokou. ka mea tera, "Hei konei tu ai, e Hona Karo, kia korcrotia ki a koe te matenga o tetahi tangata. 1 tetahi ra paki, i million i te niuruahiahi, e haererc ana i konei, toku tmaiiga mai, eono pea whangonga, ki kite an, ka rere mai tetahi luatara nui, liopu pu kite tangata. I rere mai i tc taha awa, a, mea rawa ake nga hoa ki le patu i t« ngarara, kui ruku ki tc moana, torangi tonu atu. Ano te aroha ki le nuetanga o te tanaaU ra, hohoro tonu tc ngarara, a, ngaro tonu iho kite wai, kahorc kail i kitca i muri atu " Ko te Ariketa ko te Korokor lira rniia, e ritcrite ana, ko tc Ariketa ia e noho ana ki Marikena, ko te Korokora'ra, kci te Nairn me era atu awa o Awherika. E whakaaroa ana, ko te Korokoraira le lliwainha o nga Karaipiture. Ka korero te tangata ite pukapuka o Hopa, ka kitca e rite ani tera korero nui, ki to ahua mataku o tera tin ngarar* kaha—mra uanaki", ole Tiutara.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511106.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
1,003Korero mo nga Kararehe me era atu Mea Ngokingoki. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.