KO TE KARERE MAORI. Akarana, Nohema 6, 1851.
Ahakoa he nui to matou hiahia i nga ra e rere nei. kia taia ki nga rarangi o tenei pepa nga i puke katoa o te taugata Maori e rerere nei, kihai ano i taea, ta te men lioki, e u noa nmi ana te tini o tc puke Maori, a, ekore ngu kai whakatcre e haero ake ki nga wliare-iulii puke, ki to korero \ te unga mai o nga puke, te roicnga lioki; ekoic auo lioki e korerotia iiga Manga o runga. He ram wlmkapouri tenei, no te mea ekore e ata rangona te nui o nga kai e kawea mai ana kite taone, e nga ahuwlienua tangata Maori. Ekore nga wlieiiiia ke e rongo, ekore lioki e rongo nga j)iike wero tohora. i nga tini mea e kawea mai ana ki Akaraua. He pelii teiiei ite wliai rawa o te tangata Maori. Me he mea e tuhia nna nga tini puke Maori e liokilioki tomi nini nei, ekoie nei c rangona nga ingoo, ekore e matauria nga utanga;—me lie mea e rangona ana era, ka popokia, pea e te tini nga mea c utaina mai na, penei ka tere atu kite tangata Maori te nui o te moni. E men ana malou ki nga lioa Maori ki.i whakauro ki cnei mea, a, amuri ake mi, me Imerc ake kite korero ite unga mai o o ratou puke, me nga utanga o runga; —me korero e ratou ki nga api'm ote Kulimauhn, trim ano nga kai wlmkarongo kci reira. lie mea nui ano teuei ki nga iwi katoa o te ao, te wliakaatu i nga liua o ana malii, he wliakakitenga hoki tcra i to ratou raugaliratangn. Ua kite te tini o te iwi e hnero ake ana te wliai taonga o tetalii wlienua, ka whakawhiiinaki atu ki ia whenun, a, ko reira nut ai te mana. Me am nga tangata wliai knipuke o te tangata Maori i tenei tikanga, me wailio te inahi o te tail iwi wlmi taonga hei tauira mo ratou. Kahore kau lioki lie utu o te korciotanga kautar.gu o o rat -u puke; ma o ratou hia<iia ano ratou e kawe nke, utirii, we lie Pakelia e rere nei ekore e lukua kia pttrilia 113 a ingoa o nga puke, me nga utanga, e mana una lioki te tine i a ratou. me
he men, e wliakarongo nna ratou ki en L mentaiiga—me ho mea e korcrotia ana <> rntou puke mo nga utangn, ka kite to tokomalia a. ka luia mai te wliai rawa ki a raioti, tan kntda ilio ki to rntou wlicnua tupu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511106.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
439KO TE KARERE MAORI. Akarana, Nohema 6, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 75, 6 November 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.