Kite tangata Maori.
Ko ahau e korero atu nei, he hoa tawhito no koutou. Ka titiro au ki to kouton kakenga, ka bari toku ngakan. E hari ana au ki to kouton ahuwhenua kite ngaki; e whakapai ana hoki au kite mahi tatanga kite hoko. li tangotango ana kouton katoa ; Uo ctr.lii ki tenci/koetahiki leramca; a, catatika ananga ritenga o nga malii e tnngotangohia na. H kakaina ana kouton ki le kawe mai'i tenei wn, nga mea e hialiiatia ana e konci; ko te painga o'ta konton malii tika e riro nttt ana i a koutou. Ko etahi o konton kuii tino wliiivlii ki te moni, te inanakonako ki nga moni o te Kaivanatnnga lici lioko kaipnkc. Ko clnnu o kotitou kiU;»i i lakiroroa kua puranga to " kotakola," a, km ma nga run patina o te Kawana i whakaliokia mai, i roto 1 ng l niarania etoru. Ka rawc tenei; e \Wiiiknpai ana un ki tenei lonuo. Ko o kontou hoa e nolio tawliiti ana, kin ronao i te utu ui.i mo nga hua o te ivliemi >; liono tomi te rere mai o ns»n kaipnkc ki Akarana nei, ki tc kawe mai i ie whi, i to i te riwat, me era atu mea, lioki ivliai raiva nna, i le k'i nei, i te paraikete, mete tiui atu o nga kalm e wliatua ana c te l'akelia. Hari katoa te liung.i e arolm ana ki a kouton, ki tenei ivhair.iwn--tatfa ; a, e mea ana ratou, mo wailio enet mealiei tauira 1110 to kouton alimvliemta i nga iva e takoio akc nei. Otiia, e .iku lioa, i a kouton e ivli ikawlnwliia na kite taonga ; e kake na kite kalniu tangnta—kaua la e ware ware kite potopolo o to tatou noliomga ki tenei ao ; mt to liolioro o to tatou liaere kite ao kaliore nci ona inutiin»a, kite ao e pumaii ana. lua nialiara lioki kt tenei,—e tae atu ana ki tcra ao te mana o n»a malii katoa e tangotangoliLi nci c tatou ; ckore hokingi tikanga o nga malii e paliure i
konei, ka waiho katoa era hei whakaarouga mo tatou itc taenga atu ki ia walii. Na, me kolti enci mea pono ki o tatou ngakau, kia waiho ai hei whakaaronga, kei manawapopore, kei tino arohn, ki nga mea o tenei ao meineha noa ; a, i a tatou e tatanga ana kite mahi " kin toa te wairua ; kia rongo kite Ariki." Na to koutou hoa pono, na Pakeha. Akarana, Hurai 14, 1851.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510717.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
413Ki te tangata Maori. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.