NGA KAIPUKE.
PURE U HOU MAI. Hurai 16.—Hera Heni, 20 tana, no Waiau, tokorua te hunga eke mai, 14,000 putu rakau. Hurai 19.—Wiwiri, 26 tana, no Mangonui, 450 puhera- witi, 150 puhera kanga, me nga kaho poaka tote. Hurai 20.—Tetahi o ngakaipuke a Te Kuini, a Hawana, no Poi Hakena. Hnrai 22.—Arikihanara, 22 tana, no Hauraki, 3 puroku, 9,000 putu rakau katii. Hurai 22. —Mitiwari, 5 tana, no Tokerau, 12 poaka, 50 puheia kanga. Hurai 22.—Huria, 30 tana, no Mahnrangi, 11,000 putu rakau kani, 487 puhera ota witi. Hurai 25. —Papara, 15 tana, ko Pi-rumi te ra.ngatira, no Whakatane, 250 kete riwai, lj tana muku, 16 kete kanga,
Hurai 25.—Atiropa, 35 tana, noTokerau, 200 peke kanga, 50 pon taicpa, 200 kaho, 9 nga kail, 6 kaho hiuu, tokotoru te Jiunga eke noa niai. Hurai 25.—Korokaraia, 12 (ana, no Opotiki,! tana inula, 4 rau taimaha poaka whakapaoa. Hurai 25—Toroa, 56 tana, no Tnrauga, £ tana poaka tote, 500 puheta witi, 30 puliera kanga, 8 rau muka. Hurai 25.—Tuahine, 4+ tana, no Tiirang.i, 900 puliera tviti, 170 puliera kanga, 3 tana poaka, 5 tana hiiiu tohora, 5 pouaka tupeka 2 poti, tokowhitu te hunga eke noa mai. puke nsne atu. Hurai 16.—Rori Tanare, 330 tana, ki (Tana Parahiko, Kareponia, 100 tana waro, II3A tana riwai, l£ tana kareti, 12 tana tarn" 53,127 putu rakau, 40 puliera pate, 10 tangata eke noa. Hurai 20.—Makini, 120 tana, ki Poi Hakena, 35,000 putu rakau kani. Hurai 22.—Mitiwara, 5 tana, ki Whatigaioa, 1,000 pereki, 1+ puliera kotakota, 1 peke paraikete. Hurai 23.—Wiwiri, 20 tana, ki Alangonui, 3 kaho pia, 3 pouaka tupeka, 1 kaho tote. Hurai 24—Huria, 36 tana, ki Wharekahika, 3 tana paraoa, 6 peke huka, 1 peke liiako kau, 1 pouaka 1 peke kareko, 2 pouaka horoi, 1 kjiho 10 peke ki i te peke, 6 pouaka karahe, f keke whao, 5 pouaka kakalm, 3 pouaka mea pereti, 3 peke kakahu, 1 paiere ho. Hurai 24.—Wfrcmu Hemi, 15 tana, no Mauukau ki Taranaki, 4 peke, 2 peke kakahu, 3 kaho pia, 3 takai mea ke, pouaka li, 3 pouaka taonga, 3 peke kakahu, 1 kaho mea paraharaha, 2 pouaka kanara, 1 pouaka ti, 1 peke pepa, 6 takai taonga, 1 takai mea hoiho, I pouaka kakahu, 1 takai taonga, 2 takai taonga, 1 keke, 1 kaho tupeka. Hurai 25.—Papara, 15 tana, Punuict te rangatira, ki Whakatane, 1 pokai wliakaheke, 500 putu rakau kani, 1 peke taro, 1 keke pia, 1 peke paraikcte. Hurai 26.—Kokorairi, 12 tana, ki Opotiki, he pehi. Hurai 26.—Ihapera, 99 tana, ki Hopa Taone,21,000 putu rakau kani, 128 liiako kau, :)\- tana muka, 13 rau taimaha wliakaheke, I pouaka ohua. I pouaka pukapuka, 3 tangata eke noa. Hurai 26.—Karera, 360 tana, ki Ingaraugi, 360 tana kapa, 15 peke hnruhurn Jiipi, me etalii aSu mea, 24 nga tangata eke noa. Hurai 26.—Ira, 16 tana, no Tnrauga, poaka tote, 500 puliera witi, 30 puliera kanga, 8 rau muka. Hurai 27.—Arikahanara, 26 tana, no Waiheke, 60 tana wahie. Hurai 27.—Waimakulu, 10 tana, no Mangonui, 160 puliera, 35 puliera kanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18500801.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 42, 1 August 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
503NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 42, 1 August 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.