KAWHIA.
I to matou Nuipepa mo Hepetema, 1844 i taia nga kupu whakapae a Te Rihata, ki nga tangata o Kawhia mo ta ratou puhanga i ona kau—otira kua tae mai tetahi pukapuka na te Waitere ratou ko nga pakeha o reira, kite whakahe i taua whakapaenga ; he horihori noa iho te ki a Rihata e ai ta taua pukapuka; engari te mahi o ona kau ki nga mara a nga tangata maori, e tika ana, he maha ke hoki nga wahanga o a ratou taiepa, me nga takahanga o a ratou kai, kihai aua rangatira o Kawhia, i anga atu ki nga kau oTe Rihata: otiia, i whakamanawanui pu ratou ki a ratou kai. Koia matou i whakaaro ai, kia whakakahoretia nga kupu, taia ki roto i tera Nuipepa, ara ite Nuipepa mo Hepitema, kei waiho te whakapaenga o Rihata, kia piri tonu ki nga tangata hara k6re. Na te mea, i maha ke a matou mahi, a he nui nga raruraru; koia te taiaai i nanahi r.i-u ra.
Akarana, Hune 2, 1845. E koro, etc kai-tuhituhi o te Nupepa. Tena koe. Ka mihi atu au ki a koe, kite tangata e tuhituhi ana i nga tikanga, kia rango ai te tokomaha. Whakarongo mai ki taku kupu; I tenei ra, i tenei ra, e mea ana te tokomaha o te tangata maori, e tika ana te mahi a Heke, no te mea, he leara tango te kara o Ingarangi a ekore e wheau, ka whakaraua katoatia nga tangata maori; a, ka peratia ratou me nga mangumangu o Hopataune, o Poahakena, me etahi atu kainga. E koro, e! E kore ahau e whakapono ki tenei mea e korerotia e te tokomaha : ekore" au e mea, ka whakaraua te tangatamaori; ekore ano hoki ahau e mea, ka peratia ratou me nga tangata o Poahakena, me Hopataune; ae, ekoro, ekore au e whakarongo ki ena mea tekateka; no tc mea hoki, ka toru te kau o nga tau i nohoia aienei Motu e te pakeha, kahore ano tetahi pokonga a ratou, tae noa mai te Kawana, me ona hoa; ko taua ahua tonu mau noa nei i tenei ra e nohoia nei e taua ; kahore ano tetahi wahi whenua i tangohia noatia e te pakeha; me hoko ano ka riro mai; ahakoa, nohinohi te wahi e hiahiatia ana e te pakeha, me utu marie ano taua wahi ka riro mai. Na, ko te kara, ekoro—ekore ahau e wehi ki tena; otira, he whakahari tena maku,no te mea, he kai tiaki tera i enei motu. Ka iri tera kara, ekore e tata mai te Marekena, Te Wiwi, ia iwi, ia iwi, kite tutu, kite whawhai, kite tangata maori; kite tango ranei i au ratou kainga: otira, ka whakahonore ratou i te tangata maori, no te mea, e noho ana i raro i te taumarumarunga o te kara o Te Kuini, a Wikitoria te rangatira nui o Ingarangi. Na! tenei ano tenei kupu aku—ko Keke e whawhai mai ra,—e whawhai Jcuare whakaharahara; e araia ana ona kanohi e te purorohu o te mate: me he mea, i puta ta Heke whakaaro, ara ta Kawiti ra, a lea
poto te pakeha e noho ana i enei motu, ka pehea ra tana wahi ki nga mano waioio, e utaina mai i tawahi ? Aue! e rahi tana tangihanga! e rahi te rirongo o ana kainga i reira! a, e rahi te whakataurekarekatansa o te kai aru i ona tikanga he ! Ko oku whakaaro enei e te kai tuhituhi kei riri mai koe ki au mo tenei tuhinga, na, kite mea e pai ana koe ki enei whakaaro rere noa o roto o te ngakau, taia ki tou Nuipepa ngakupu pono rawa. A tou tama rapu tikanga, A Kameriera, Piri-ki-te-kara.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18450602.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 6, 2 June 1845, Page 23
Word count
Tapeke kupu
622KAWHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 6, 2 June 1845, Page 23
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.