Tera ano nga tangata o Tauranga, o Maketu, o Opotiki, o te taha tika puta noa ki runga, e mahi tonu ana ratou ki te hoko kaipuke; whakarite kau ana, hoko kau ana, te ai he huhuatanga, kore kau ake ra! me hei aha i hokona ai ? Engari ta te pakeha tikauga hoko, ki a ratou whakapakeha, e
tika ana; tena ko ta te tangata maori hoko, poanau noa iho: koia i mamingatia ai ratou e te pakeha ngakau hianga; koia ano hoki matou i raruraru ai i te whakariteritenga i a ratou hokonga he : me he mea, he pakeha rangatira kau o ratou nei hoa hoko, e tika: tena ko tenei, e poka noa ana a ratou hoko kite tini noa iho o nga pakeha whakatere kaipuke ; koia i kore ai a ratou mahi, te hua. Rere! niei karanga ratou ki tetahi pakeha reo maori, hei kai korero mo ratou, ka tika pea u a ratou; ka ata mohiotia te whakaaro o tetahi o tetahi. Otira, heoi te mea i whakaaro ai te maori, ko te kaipuke, kia wawe te riro mai: kahore i whakaaro kinga utu whakahara, e apohia ana e te pakeha, kahore ano hoki i whakaaro kite peheatanga o te kaipuke, tona painga ranei, kinonga ranei: kahore, hohoro tonu te whakaae ki nga utu nui i tohea nei e te pakeha; te mahara kite kohikohinga i aua utu: me pehea, e hia ranei marama ? Na, poto rawa ake aua poaka, aua riwai, aua paihere muka ranei, i whakaritea nei, re! kua kino noa ihote kaipuke ; kua kore nga tera, i te mahi whakateretere a te pakeha i enei marama i kohikohi noa ai nga utu e te .tangata maori. Hei nati te kino o tenei ritenga! hoha noa te ngakau o te maori ki tona kaipuke kua kino: hoha noa ano hoki te no-akau o te pakeha kite roa o te utunga. Na konei i mea ai matou, kia tuhituhia enei kupu ki roto i te Nuipepa; kia whakaakona te tangata maori kite tikanga a te pakeha. Na! ka minamina tetahi pakeha kite kaipuke, e kore ia e whakarite kau atu, mo amua atu ra utua ai: kahore, ka kohikohia e ia anataonga, ki a iaanotakoto ai; kia kitea ra ano _tetahi kaipuke pai mona—kia kotahi tonu te rangi e utua ai taua kaipuke, me tona rironga mai. Heoi, ka rono-o ia kite tahi pakeha e mea ana, kia hokona tona kaipuke, ka haere, ka karanga ki tetahi hoa, e mohia ana kite titiro kaipuke, kia tirohia te peheatanga o te kaipuke ; na, katahi ka ata tirohia marirctia o runga, o raro, o roto, o waho, me te ihu, mete kei, mete tauter-:, ■::••> :^a
niao, me ngataonga katoa o te kaipuke: ka mutu, ka pataia kite ritenga o nga utu, ma te kai titiro e wliakaaroaro, e tika ana ranei, ehe ana ranei; na, ka he, heoi, ka mahue i a ia taua kaipuke, ta te mea kua pakeke; ka haere kite rapu i tetahi atu—ka kitea, ka karanga ano kite kai titiro, kia tirohia, a ka pai i tana tirohanga atu, me nga utu, ka tika, ka tahi ka tuhituhia kite pukapuka nga mea katoa ote kaipuke keingaro; hei reira ka ho utu i nga atu kua oti nei te kchikohi i mua, a ka riro pai mai te kaipuke. Na kia penei hoki ta koutou tikanga, e nga tangata maori! mete tikanga kua korerotia ra, kaua e poka noa ta koutou hoko a muri nei; otira akc; kia ata rongoatia a koutou taonga, kia tini, kia rite ki to te kaipuke utu, ka korero mai ai koutou ki a matou, kia whakaritea tetahi tangata whakaaro tika, mohio rawa, hei kai titiro i oratanga ranei, i te pakarutanga ranei, o te kaipuke e ki nei koutou kia hokona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18450602.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 6, 2 June 1845, Page 22
Word count
Tapeke kupu
633Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 6, 2 June 1845, Page 22
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.