Kite kai tuhituhi ote Karere o Nui Tireni.
Poneke, Akuhata 29, 1843. Ekoro-Tenei ano matou ko nga tangata katoa o runga, e noho pouri ana, me taua mahi kino wakamarakerake, kuftoti: iiei te pa roaiki a matou. E tangi> Ipnu asa a matou tana parelcura kua roago net fcbutoa, I hinga ai te pakeha, i hinga- ai; te maork Otira e mea ana kia tuhituhi i tetabi fiukapukar
ki a koe, a mau eta kite Nuipepa, kia kite ai nga tangata i te tikanga, kei pohehe mai ratou ki a matou. Eharai te raaori nana i tiki taua kino. £ noho pai ana matou i to matou kainga, e wakaaro ana kite oranga tonutanga mo raatou, puta wwa maj taua mea kino, a katahi pouri, ka raruraru noa iho, flgi. hawerer matou ki Poneke, ki ki ki tehea atu -kainga pafceha ranei tutu ai e tika ana : nei ra, i runga ano matou i. to j&#puojiepnee nojtp marie ana, ai e taea te aha e matou ? Me haere ki hea matou te tangata maori me ka pim fipft te kainga ? E pai koia kite pajceha- ki?: tangphia noatia tqna kaingae te tangatake ? Ekore pea e pai. Ekore matou e pokanoa. te tango i tona kainga, waihoki me pera mai ia ki a matou. Kei mea koutou na te hunga waka pono i kohuru i ngarangatira pakeha haunga te parekuca, engari tena © wakaaetia e matou. Ka: kite matou i etahi o matou ka pukeia, no reirai oboai te ngakau, e tae&hokite afca. il te mamae ki to matou wanatutga ka 1 mate ite pakeha I a ka wawiai matou kite pakeha. Tena, ko te patianga marietanga i nga tupapaku ehara tera i a matou. Ehe ana tera ki a kotitou, e he ana hoki ki a fcatou.— Wakaora noa to matou : mngatira a. Rawtri Puahflj wakaora noa, te-rotigcr 1 * etahi 4 matou; ofcolbatbu, a oma katoa ana i te mataku. 1 wakaaro hoki niatou ki taua ktipu i a Roma "Maku te rapunga utir, maku e wakaea e ai ta te Ariki." Ekere, ket te raruraru noa iho o matou wakaaro, kahore i te tika te
wakSretea te' kliqgi* aku : 4k&M&-nei/ktii o€i wdkari*e fcfc kie, kei Alii wafc4&lfckia i mfl&rotte 1 s tepafeefea, £ te raadri, he iiui no tona pai, e tu kau ana kahore he* t6k6n£*kau; ka noiiho tkte#y-ei tkdre€ feni ko tc&ef, lib tatetera tafai te roa, e 'witu mart te warim~-lie kakiho ib. Ehara tenei i te wakapefoapehaki taua ware, otir£ tie tangi noku no te mea ka wakarerea. No te Parairei Pai to matou kohikohinga moni hei kawe i te rongo pai ki nga tauiwi. Tenei ano te nui o taua kohikohinga— Hiriwa £ll 4 0 Kapa 0 2 1 Huihuia katoatia. .£ll 6 1 He riwai tetahi wahi, he poaka hoki. E rua rau e wa te kau ma toru nga kete riwai; e witu nga poaka. Ko te aroba tenei o aku tamariki ki nga tauiwi. A me i' kore tenei: meawakapouri, pefiei, e mahi pai ana matou, a e tupu haere asa te wakapona. Ekoro, tenei taku kupu wakamutunga. No mua to matou wakawiwinga kite Nuipepa. Otira ka maha ke o matou marama e noho puku ana kahore fie Nuipepa hei korero- ; ink tnatou. E'tama kite niea ' kahore he Nuipepa mepehea ka mohio ai aku tamariki kite mario ' tikanga a te pakeha ? Heoiano, Na tou hoa aroha, r Na te Ha e an a. [ 1
ptcka. otiia 6faeaati4 yjfoti ki a Te fiaeafla ftai-a i a matou te he te wtawfai ai ia ki tfe nuipepa; kio, na tfe lCaitiaki o tera wafe,o toireke, e Ogarf mana e mea at\i ki aia, kia te ]Karaka, kite taitkki o kia hqatu M nuipepa
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18431002.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 10, 2 October 1843, Page 40
Word count
Tapeke kupu
617Ki te kai tuhituhi o te Karere o Nui Tireni. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 10, 2 October 1843, Page 40
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.