Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Wanganui, Oketopa 6, 1858. Ka tuku atu au i tenei reta kite kai ta o te Karere o Poneke kia taia mai nga he o te taha maori. I mohio ai ahau he he tera nona, i nga ra o Hepetema ka tae mai ki Rangilikei te lira o Henere, he tanguta pakanga no Ngali-Tu,e buri ana i te pekemata.
Ka kitea c nga kai Whakawa maori o roira, o Aperahama, kai whakaako o Putiki, ka puritia o ratoa, ka mea atu ratou —E hoa e Henere, he mea he tonei kia hari koo i te mata •wbakamate tangata i runga i te Ture o te Kuini, ote Atua hoki. No te taenga mai o taua huuga ki Wanganui nei ka haere mai ki to Wharo o te Kai Whakawa, ka ki mai a Henere ki a To Tare, " E koro, mo homai aku mata." Ka mea mai a To Ture, " I haria mai koia e koc aua mea hei aha P" Ka ki mai ra, " Hei whawhui ki a Topino." Ka mea to kupii a te Ture, "E kcrs au c kaha ki to whakahoki atu i o mata, engari ma te Kawatia te ritonga." Ka tahi au ka ki atu ki a ratou, " E lama ma, e hara matou i to kai whakaae i tena moa i te kino, engari ho kai whakakahore i te kino ; mehcmea ka tahuri mai koulou ki to Atuai mcingatia nci hei ruatua mo to pani, a e roa ton uohoanya i to who»;ua. No Nga'.i-Tu koo, he teina au no Topine. Me hiki mai taua ki runga i to Turo o te Kuini, me mahi tika kaea to mate o to tamaiti; tena ka toho koo ki to kino, ka mate ano hoki koo i muri mai o to tamaiti. Akuanei ka tika atu koo i te ara o Parama,to iama a Pc>hora,koia!io i pai ki to utu o to kiuo ; mo koneira ka pa toku ringa ki o mata ka katimautatia kite Kooti, pirau ako, no to moa ho Katipa ahau no te Ture o te Kuiui, o to Atua hoki—c mohio ana ahau o kore a te Kawaua e pai ki la koutou main." E hoa ma, o hiahia ana au kia tutakina nga mata me nga hoota o hokona ana e nga maori hoi pupuhi mauu—kia tae atu ki wma kainga ka tahu kite paata, ka moa hei mata pupuhi tangata. Titiro iar.a kite tinihanga o tc iwi noi o to tangata maori. Na Rihari Hkkr.vsyai, (Katipa i Wanganui.) oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581018.2.11.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Word Count
428Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.