Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Otaki, Oketopa 6, 1858. E hoa, mau e hoatu aku korero kia taia kite Karere Maori kia kite ai oku iwi maori e noho ana ki runga ki raro. E hoa, e Wihapi, he ui atu tenei ki a koe, ko Witako ranei tc kingi, ko tc Wheruwhero ranei ? Ko taku whakaaro huki, ko tahi ano taku kingi ko te Tama a te Atua i runga—ko le Turo ote Kuini hoki ka rua. E hoa, ko au anake hoki kaore e whakapono kite kingi tangata, otira tenei ako au te whakapononga ai ki nga malii a te kingi kia kite au i tona tika —ko te tika ra tenei, ko te vrhakahoki mai i etahi wahi o oku pihi whenua i nga riugariuga o nga iwi nei, ou hoki. Kei kona au ka tahi auo ka whakapono ki o tatou kingi. Ko toku wkakaponotanga tenei, a ako tonu atu, o kore e taea te wewc-te a niatemale ran j. E hoa, imua ka rongo au ko Kuini Wikitoria te Kuini; rnuri iho ka rongo au ko Te Wberowhero te kingi; i ISSS ka rongo au ko taku whari.umga ko Witako te kingi; mo reira an ka tohu patai am, tenei te hanga hehe e kimi oranga ana. E hoa, mau hoki o vrhakaatu mai ki a au. E hoa, e Wihapi, teua ra koe te pouonga a tc Atua. Na tou tamaiti ponouga aroha, N a Ta Ran gi m aire ha u . oo
Waikanac, Okctopa (>, 1858. Kua rnarere ruwa a te Teira Tiaho kua tanumia hold. No te 2 o Oke-
topa nei i marero ui ki tuna kainga i noho ui, ki to Uruhi; no nauahi ka tanumia Id te urupa i Waiaica—ko te urupa uui teua o nga tupapaka o Waikauac. He monita ia no to Rongo Pol. Na to minita oto habi o Ingarani i tcnci wahi i whakarito, tumau touu ia ki taua mabi, mete whakapoiso, mate noa nei ia. Tenei tetabi korcro pai mona. I to \va i mato ai te tuugaane o tona wbaea tupu, ara, o Paruta Te Huia, tetabi o nga kaumatua rangatira o Puketapu, ki ta te korero mai, i patua o tetabi pito o Puketapu—he whenua te take—whati rawa to rara o te kaokao. Ka karanga mai to rnuri ibo i a ia i reira i Taranaki kia haere atu ia ki to rapu utu mo te matenga o to raua papa. Katabi ka whakahokia atu o Te Teira tenci kupu a lona teiua, " I ranga koe i taua peti (nioeuga) e moe ana, rere una koo ki raro, na reira ka rere iioki to tau;i papa ki raro i taua peti, me Pukciiipu katoa." Ara, he kai whakaako tona teua no to Kongo Pai, muri iho ka whakarerea e ia, ka boki ki nga mabi kuarc. Ka kite boki to raua papa, me Puketapu katoa, kua whakarerea e ia, ka whakarerea boki e ratou katoa te Rongo Pai, ka hold kutoa kite tutu. (To peti, ko to Rongo Pai.) Koia ano kei a ia. I tutu kutoa a Puketapu, te iwi nana i tirnata te tutu ki Taranaki. Ka mea ano ia, o kore e whakarerea e ia tona peti pai, ara te Rongo Pai o to Kaka.iti. Tika tonu taua kupu, a mate noa nei ia ki runga i tona peti pai. Ueotitora. Kua whan a a a Mat a Riria Te Ahu, to wahinc a Piwai To Ahu, no te 3 o nga ra u Oketopa nei. Ka mutu. Na Te Tuakana Aroha. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581018.2.11.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Word Count
595Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.