KO NGA WHAKAPAKOKO.
Poneke, Oketopa 11, 1858. Ki nga tangata o Waikanae. E hoa ma, He kupu tenei naku ki a koutou. E mea ana ahau kia taia ki roto o te " Karero " kia rongo ai te tokomaha, ta tc mca, mo te katoa hoki taku kupu. Ho whakaiaa uoku i mea ai ahau me tuhituhi i tenei kupu. Mo Dga whakapakoko ra, ara, kei te pa o Waikanae e tu ana, mo era atu hoki. Kua maba aku korero ki nga tangata o Waikanae mo aua mea whakariharihakia tuakiua, c ngaro ai i to kanoLi. Heoi tonu ano taku kupu ki a koutou, o hoa ma, i aku haercnga atu ki a koutou. ileoi, rongo kau ana to tariugao tu tangata, tu noa aua aua whakapakoko imi tohu,. hci he mo te kaiuga. Tera pea to ngakau o te tangata. c uiea aua, naku anake tenei whakaaro. Koia ahau i tuhituhi ai i tenei reta. Nonuhi ahau i hoki mai ai i Whakatu ki ruuga o to Tim a. Tera ann totals: rangaiia pakeha, he Takuta— he tangata pai tera, he rangatira. Korero haere mai ana mau'a ki runga ote Tim a. 110 hokinga mai tenei no tana pakeha ki konei. I mua hoki e noho aua ia ki Poneke; ka haere atu ia a—Otaki rawa. Na, he ui mai ta taua raujjatira ki a au i nga tikanga o nga maori,kei te pehea haere ranei ? No ka roa to maua korero, ka mea mai tera, "Kua hinga ranei nga whakapakoko <; te Pa i Waikanae. i kilo a nei e au i mua; ka tahi hoki te mea kino, ko aua mea : lite tonu ana ki o mua ritenga, o to le pouritanca." E hoa ma, ka toku kanohi ki rato kite whenua, whero tonu, pu:a noa ki to rac, i :.e whakama. Me peh'ja hoki ? Ka maiiara ahau ki aku kupu tonu mo aua whakaaro. Ka mate ahau i a koutou. e hoa ma ; inahoki ka uia mai ete pakeha le ritenga o aua mea. Ka vhakaue taku kupuki aia, "fie pouo, he mea kino ano nga whakapakoko pera me nga mea e tare ana ki runga o nga pou o taua pa." No konei ahau ka mea ai, me tuhituhi ki a koutou, mei kore koutou e rongo ki taku kupu
kia tuakina aua mea, kia kaua ai ahau e kohurutia e koutou. Ileoi ano taku kupu. Na to koutou matua aroha, Na Tic Puka, (Minita.) Koia ano, o to whanau, kei te iika ta To Pura. Tuakiua cna tohu whakarihariiia o namata, kei kiia e nga tuakaua Pakeha, kui le mau tonu koutou, nga Maori, ki nga ritenga o te pouritanga. Raia te whakatauki—" E kore e taku te parapara a ona tupuna, tukua iho ki a ia." Na Kai Tuhi. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581018.2.11.2
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Word Count
466KO NGA WHAKAPAKOKO. Karere o Poneke, Volume I, Issue 49, 18 October 1858, Page 1 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.