Kite Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Te Tekihana, Heretaunga, Akuhata 10, 1858. E hoa, tenei taku korero ka hoatu nei e au kia hoatu e koe kia perehitia, he kiicuga iho noku i nga korero o roto o nganupepa. Ko etehi korero e lika ana ko etehi e he ana—ko te he ra tenci ko te whakakuare i tiga korero a etehi tangata. Engari ano te kupu a taku hoa a Wi Ha pi Terawhantua e mea nei ia kei te kura anake te mo-
i a koe te panui ki roto i nga nupepa katoa—kei te kura anako te mohiotanga mo te tangata. He korero ano tenei naku ko te matenga o toka taina o Taumaihilwituha. I mate ia ite whawhai a Ibaia raua ko Wiremu Kingi, oiira e pai ana ia e mate at)a ki runga i o maua matua. Whukarongo mai e koro ma, e kui ma, kua mate ta koutou tamaiti me to tatou taina, kua moe atu ia ki te urupa. E Wiremu Kingi Meremere, e Te I-loea Takaroa, e Pirika Wiremu,e Wiremu Fiti,e Kingi Teoti, e Arapata Te Rakau, e Heuere Takaroa, e Wiremu Katene, e Wiremu Nera Taepa, e Matene Taepa, e te iwi katoa o Wharekauri,kua mate to tatou taina, a Taumaihi Iwituha. He waiata tenei na toku tipuna, he waiata aroha mo tona whenua : Tera pare whaikaroko marewlia I liaere rua mai, e te roimata, Ae mirai raoho kute waipunarewlia, E hau noa mai rai atu Poki. E kore pea e whakaliekea ilio, Mo tc tunrae oitmhacve, E angi ana mai nga tuaone o Arawhata i, Raroki taka whenua i awhea e te iwi, Kari aid mai tc pae, Kai i Tauaki luohimohiva. Heoti ano: na In tamaiii aroha, NaHnnxi Wirkmu Tk Pkhi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580830.2.11.8
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 2 (Supplement)
Word Count
294Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 2 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.