Waitotara, Nukumaru Pa,
Whakarongo mai e tama ma, e rapu ana ahau ki nga ritenga a te maori, no te mea he pai no te tikanga Kuini, Kawana. Ko a ratou tikanga j tupu. mai i roto i te whakapono
Ka tnea uku whakaaro rna te mahara ole ngakau kite whakapono ka man ni te pai ki a tatou. Ka pai tera whakaaro kite Atua—ka tau tonu te whakaaro o te Atua ki tera tikanga, ake ake. Ae waiata maori tenei:— Takiri mara ko te ata i te tonga, E noho ana aa ite wbarepouri, Ao kapua rangi ko te whare taka mate 0 to kuin o Apakura a i, Motti whakaaro nai, moe mai e kui 1 rur.ga. te onepu. koc one Ka pu mai no Kawaiki nui— Koia te one kura na i. Me uta atu koc ki runga harurutai Te waka o Taneruanuku, E tore hoki mai nga tohu kia buna i. Maku koe e kawe ki runga rua ; Hcata ki hapai au nga mata watai 0 Rongotiki, o Rongohakurai, nobo kite malai uta Hikuhiku ko Iloehoe, to Tumatabotu, Ko Kabukura i tu, ko Wakataaia i noho Ki tc mataiwaihoE ara e kui, ka baere taua, Nga whaie tuku nui i roto waiorua, Ki taranga nui mai kei o tungaane, Kei o tuakana, whakahokia mai Ki tipua o te rangi. ki tawiti o tc rangi, Nga taranga watu o Reh.ua. Noho mai e tama i te puke i Hiku v angi— Ko te kaiuga tena o te kahui taina, 0 Tamaitcpi, o Tamaitetwruki, o Tamaitekakapa, 0 Tamanu, i tera tc taea e te maku na. Maku e wli ikarite ake ko Ihowa te Atua— Ona turanga watu ko Hiona ko Orepa. Kihai pikitia e te kikokiko c te toto E te buhu e te waikura na i. Ha ere ra e tama i te aia, Ka tika i te hurihanga nui, Koi ai o kuia taku tira Kaburangi. E baere nga kawata, o kore boki mai Nga tohu ki ahau na i. Keotiano: Naku, lja Hetaraka Te Kerewini.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580830.2.11.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 2 (Supplement)
Word Count
341Waitotara, Nukumaru Pa, Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 2 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.