KO TE KOHURUTANGA O KUINI.
Wakapuaka, Hane 14, 1858. E hoa, e Raha, Tena rakoe te kanehi o tuahine i te mate—nga mate turoro me teneimate kino. E hoa, tena ra koe : teoei aa te mahara kau atu nei i konei, no te mea i mnga koe i nga mamae nui o te mate—he ahekoa mau e titiroatu kite kai whakaora:
tenei hoki au te noho uoi i runga i :e mamae o toku tinana—kei te mate tonu au. Kia run go mai koe, ko teaei he, kei aritarita mai koe ki au, ho mea pupuru ahau na te ture koi totoro alu toku ringa kite whakaheke toto, engari tr.a le runanga e kimi nga ti kanga mo tenei he—mau, ma To Peue, tna Rawiri, ma koutou katoa e lapu nga ritenga- mo tenei he. Me i tahuri hoki au ki le patu i tenei tangata, kua mate tahi nnaa ko to taua tuahiue, no reira i tukua atu ai e au te whakaaro kite hunga maharn, ma ra'ou e ki kia mate te tangata koliuru mo tana he. He abakoa, be nui toku pouri, mamae, ara toku ngakau, kite malenga uto taua tuahiue ; lata tonu mai te maraniataiiga ki an, tahurihuri kan an kia ngaro atu taua maramatanga i au, kia tango ke mai ahau iteiehi whakaaro ke moku ; kahore hoki au i ir.kua e taua maramatanga, no reira tu kau uoaiho au i te matenga o to taua tuahine; no reira au i mea ai, me tuku atu ra ki nga kaiwhakahacre o te ture, ma te runanga e kimi te ritenga mo tenei taugata E mea ana hoki au kia runanga hoki koutou i kona, kia tae mai hoki te Tiati i kona ka whakawakia taua tangata. Kei a Oketopa, pea to tae mai ai; Heotiano. Kei mea koe he kupu tawai atu eaei naku kia koe, kaore. Na Wiremu Puoho.
Aorere Tikini, 13 Hurae, 1858. Ki aTamati Marino raua ko Wiremu te Koihua, ko Paiura, ko Rawhiri | Paaha, otira ki nga tangala katoa. Kia rongo rnai koutou katoa, kei te runanga maua tenei tali a o te ruotu uei mo te wahine i patua uei, ino liangikahiwa Te Kuini. E mea ana te runanga kia tukua te tangata nana i patu kia ripakatia ia ino tana he ; kua whakaae katoa, le iti te rati te iwi katoa, kia mate a te Watene Tare. Ko taua tangata kei te berebere e noho ana, kei to ora ano, kaore ano i mate noa. No konei ka pouri te iwi, ka mea te runanga, e tore ia e pai kia ora, e rangi ano kia mate ia nio Kuini: he aha te pai kia ora kau ia kia mate kongenge ranei, e ngari . kia rite tahi ano, ka tahi ka tika. I : patua tetahi, me ripeka hoki fretahi;
otira, kia mohio korua, ko te wahine ano a Heuare nei te take i parewarewa ai a Wateuc, patu tonu ake i a Rangikahiwa. Ko Parete raua ko'te wahine ko Natiria, me tona waea me Parekura, etu ranei kite wakawatanga. Otira, kaore ano i kitea. Ko Motueka kua kite i te ara i mate ai, ka mea na Parete i wbangai kite nmgoc. Kua tao te kupu a Ripeka ilikoia raua ko Pirihira Waikeri ki Wukap'iaka ki a Wikatene kia tukua mai ate Watene kia mate. Ko tenei kaore i pai te runanga kia mate kongcnge, kia ora ranei. Heoiano ka mu'.u. Naku, Na Te Mkrewix: Te Roha. Otir;i,na matou katoa na te runanga o to Tikini. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580802.2.6
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 38, 2 August 1858, Page 2
Word Count
587KO TE KOHURUTANGA O KUINI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 38, 2 August 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.