Wanganui, Hurae 19, 1858.
E te whanau! Tena koutou! Koia kau nga tikanga i te Karere o Poneke, mo Hune 28. Koia tenei, Ko te Haurangi. Katahi te mea kino ko te inu i te waipiro e te pakeha ranei, e te langala roaori ranei, kia haurangi. Tirohia, wbakaarofaia taku kupa uei. Tokoioaru nga langala o Wanganni, o Rangitikci, kua mate i te waipiro i enei matama, ko Mei, ko Hune, ko llurae, kua pah arc ake nei! Kua kite ahau, kua rongo abau—ehara tenei i te kupu tito, otiia he kupu poao rawa, pono rawa. Ko taku pouri l.ui tenei i v,aeng;mui o nga pakeha o nga lasigata raaori hoki. Kuatuhitnhi ahau nga ingoa o aua tangata kua mate,—ko eiahi i pareino ite awa nei,—ko teiahi i Wangaebu, ko laua raugatira takuia i noho i Tenei bold etahi e hiahia ana kia iijumia rabitia te wai piro, II iiui baere ana tenei kino i te taone nei ! Ko tenei mca whakamate, auo be ru,—ano be awba, auo be waipuke! Kua mate etahi ki tavahi i te ru,— kaa re ale etahi i te awba, —kua mate etahi i te v;aipuko; vaihoki, kua mate etahi, be tokomaba, he mano liui, ite Waipiro ! " Kia oho ia pea koutou. Kei parangia i te moe" kia inoi koutoa kite Atua, kia wha kakahangia koutou e ia kite kaha nai, kei riro ranei, kei pahure ranei koutou i tenei mea kino ! Ete vvhacaa ! Ete whanau ! M fl h<»m fl p h a
waha taku auo he whatitiri, ka karanga ahau ki a koutou, kia whakaharangia tenei raea kino. Kei mea tctahi ekore ia i to mohio, inaka iau. E mohio ana ia—ehara i te tangata mohio kore te tangata raaori. E mohio ana ia, e mohio ana kite mahi, e mohio ana kite hoko, e mohio ana kite tono utu ; kite aha ranei, kite aha ranci. E mohio ana hoki ia kite waipiro. Ko Hataua teuei, e whakawai ana i nga tangata, ka mea, he mea rcka, ho mea whakahari. E tama ma! E hine ma! Kei tuku atu te aroaro kite U'kakarongo ki a ia, engari'te tuara—me oma, ano ho tangata i roto i to whare tahu e pan baere ana i te ahi, me nga mea i roto. Whakaaroa hoki te kupu ite Karaipiture, " Ko to koutou boa wba-. whiii ko te rewera ana be raiona tangi, rapu ano i a wai ranei, i a wai ra nei kia horomia e ia". He rore tenei, be kupenga ranei, e wkakatakoto ana e ia kia mate nga tangata. E mahuta ana, e pekepeke ana, nga ika i te moaua, a, ka mau i te kupenga ka pehea ? Taku aroba tenei ki a koutou i tenei taima. Na te kaumatua, Na Te Wujtcj.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580802.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 38, 2 August 1858, Page 3
Word Count
459Wanganui, Hurae 19, 1858. Karere o Poneke, Volume I, Issue 38, 2 August 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.