Ki te Kai Ta o te Karere o Poneke.
Mahitaone, Pepuere 25, 1858. E hoa, —tukua tenei reta aku kite perehi kia taia mai. He mohio ngutu te mohio o te tangata e tukua ana i nga korero tino pai kia taia ki roto i uga Karere Maori. Ki taku whakaaro me waibo i te iwi mohio i te pakeha te tohungatanga, mo te mea i lioki ko te tohungatanga o te pakeha I kei te ngakau ka tahi, kei te wha- | kaaro mohio ka rua, kei nga ringa- | Hnga ka toru, kei nga tarioga ka
te katoa ka rima. Ko te lohunga tino mohio ra o te pakeha kei te roro. Ko ten a hoki hei homai i te tmo mohio Id te pakeha Id te mahi wati, ki te rnahi whika. Na te roro hoki en a mahi. Huvihia ana mai i rungai ena rnahi e torn te tino mohiotanga ki nga mahi katoa. Ko nga take enei o taku reta:— Ko te matenga o toku papa o Hohua Tihi, ko te matenga o taku tuakana o Himiona te Rangi-Matuanui, ko te matenga o tetahi o aku tuakuna o Hakaraia te Pukenui. Kote matenga o toku papa o Hohua Tihi: i mate ia i roto i enei ra o Pepuere 22, i te tau o to tatou Ariki o Ihu Karaiti 1856. I a ia ka tata ton a taima e mate ai ia, ka ki ake ia ki tona hoa wahine, kia Winipere Paati, ka mate ia, ko ana tamariki me noho tonu i te kainga i v.aiho ai e ia ana tamariki, kia takoto ia i raro i te wheuaa, kia whakarongo ake ia ko ona potiki ano e haruru ihc ana nga waewae i runga i a ia. Ko te matenga o i iimiona te Rangi Matuanui. Ko taua tangata, e hoa ma, ka nui to matou pouri mo tona matenga, no te mea hoki i tu katoa matou i ona paiuga kaioa, Ko te ra i mate ai ia no te 28 o Pepuere, 1356. Ka tata ia te mate ka puta ake taua kupu manaaki, ka ki ake ia ki a Hakaraia te Pukenui, Hei konei, kia pai te noho Ida manaaki ki nga tangata, kia manaaki a liakaraiaki a Peniamine TiraAvhakaau. I kapi katoa i a ia nga whakaaro pai, nga manaaki ki te tangata, nga whakaaro totika, te whakarite kupu marama. I nui rawa to mntoU pouritanga mo tona matenga, waiho aua matou kia kimi kau anai te ritenga o ona painga. Ko te matenga o Hakaraia le Pukenui. Ko te timatanga mai o tona mate, i te 19 o Akuhata, 1857. Ko te paanga mai o tona mate i pa ki nga kauohi. Haere ana ratou ki Kerei Taone, kite whakawa mo te utu o te Hina i tahaetia e Pita Kupa, hoki mai ana ia ki Akura. ui atu ana ki nga tangata, Kaore ano a Paora i tae mai ? Ka kiia atu, Kaore. I te ata o te Ratapu, i te 24, ka ki atu ia ki a Hera te Ata, E haere ana au ki runga, kite Ruaotaniwha. Kia rongo mai a Paora, ka wbakahemo a Ngatikuingaahi kite wharo
mamae tona mahunga. Ka ki atu a Hera to Ata, E koro, e noho, koihua uoa mai o taiua kai kouei ano koe, koihua uoa atu rnatou kua tae koe ki o ta'ma, kaore, kua mate koe kite parae. Ka tabi ka eke ki runga i te hoiho, ka haere ake i te Ratapu, tae ake kei te korero i nga korero katua o to ratou haerenga kite Whakawa i Kerei Taone. Ka mutu, heoi ano, kua hinga ki raro. Ka ki ake, kei te mamae tona kaki, hinga rawa atu ki raro takoto ai. Ka roa, ka ui atu au, E Haka, korero ake ra, kei te pehea koe ? Kaore i hamumu ake. I te tatanga kite tina i tauara ano, i te Ratapu, ka. tau te pouri ki a au, ka tonoa e au taku taina a Te Whanau kia haere kite whakarongo i nga tangata ko Hakaraia kei te mate, kia haere ake hoki a Renata Kaiwaewae kite rongoa i a ia. I to po ka tae ake raua, ka mahia te rongoa mete ui atu ano au i te tahi kupu ki a ia, kaore iki ake te vvaha. Ka mahia te rongoa, kaore i pai, otira, e hoa ma, ki taku mahara, ahakoa rata pakeha ekore ia e ora. Ka tabi ka mahia te rongoa, ka haea hoki a roto i te kaki, kaore hold i puta ake te tahi wahi toto kia iti nei, kore rawa atu. I te ata o te 27 ka baea ano te kaki ka tahi ka puta mai te toto, penei me tc wai te putanga mai ki waho. I taua ra ka tae ake a ThakaTe Hei raua ko Aperahama Te Ao, te tuarua o matou kai whakaako. Ka tata ia te mate ka ki ake ia ki tana tamahine, ki aMereana Koriri, Hei konei rae Mere,kei Mahua i a koe a te Hemara ruua ko Pirihira, kia atawhai ki aHaratiera; ko moni i) te Oreore i karangatia ai e au maku, ma toku hapu katoa. Heoi ano ana kupu, ka ui ki nga tsngata i ngaro i a ia, mete toro mai ano te ki t« ui ki nga tangata. Heoi, ka hemo ia, pouri nui noa atu matou mo tona matenga. Ko nga tangata nana i amo mai kite Kaikokirikiri hou, ara, ki tua ili mai, e C 5 katoa. Kua ngaro tenei tangata i roto i n<*a whare korero, i nga huinga i nga komiti, ki raro ki Wairarapa, ki to matou kainga ano hoki; tu kator. matou i ona p&ioga mo ena mahi, mo nga mahi wliakarite tikauga. U» Waiata tangi tenei ua Mereaita Koriri mo iona papa mo Hakaraia le
Haere, e Haka, te tira tapu o Pouheni, Whakapahemotia atu taku takopa bauhunga; Waiho te kainga nei rao Iki, Waiho te kainga nei mo Moke., Waiho nga hua a te kiwi i te ao pukai noa ai; I wbakarereara ki roto i te pukabu, Ka rite ki a au e whakaitu nei, E koro! ki a koe. E piki, e Haka, i te raDgi tuarua, Kei te rangi tuatoru—te rangi kite Atua. Haea e koe te arai o te wabi tapu, Tangobia e koe te bipoki ote tapenakara, Hei awbitanga mai mabau, e koro, ki a au. Kei pubia au e te bau o te ao, Whitikia era, ka he au i konei, i—'. Naku, Na to koutou hoa aroba, Na Paoiu Po"wh4tu. o ISgatikaingaahi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580614.2.6
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 3
Word Count
1,104Ki te Kai Ta o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.