Kite Kai Tuhi o te Karere o Poneke
Wharekauri, Waitangi, Hanuere 12, 1858. E hoa, Mau enei korero eta kite Nupepa. Na Toenga Te Poki. Whakarongo mai, whakarongo mai e tama ma ! Tirohia mai, lirohia mai, e bine anai He karere tenei na matou kite rapu riteDga i te Iwi mo enei ritenga e kitea ai te pai te he, ara, ki nga ritenga o o te tangata, mo nga ritenga e pai ai kite tini o te tangata. Inahoki kei te hoki ki muri o tatou whakaaro. E mea ana to matou whakaaro kaua e hoki ki muri ki nga mahi kua mahue ki muri i o tatou tuara, na te mea i puta mai i roto i te tamaiti a te Kawana, ara, aua ritenga na. E mea ana to matou whakaaro kia tika tonu ki mua o te aroaro, ara, ki r.ga ritenga o te Kawanatanga. Kaua. e tapahi, kaua e ripeka, ki nga ritenga o te Kawanatanga. Whakarongo mai, ko to matou whakaaro kei mua tonu o to matou aroaro ki nga ritenga o te Kawana, ki ten si ritenga hou o tupu ai te tangata, e matau ai te tangata ki te whakaaro ki nga ritenga pakeha. Kei mea tatou kei o tatou ritenga maori e tupu ai tatou —kahore, me ahu tatou kite matua hou kua tuia ki te pakihiwi kua waiho hei tatua, kua hiritia kite rae a puta noa. Na kia rongo mai, ko te tuarua tenei o n Viooro or,, lrj Tft kimj i
ano au i kite mahi bei mahi ma te iwi kia hoki mai ki au, ara, i te ara e rite ai matou bei putake mo te whakaaro ote pakeke, o te ae. E tama, e hara tenei i to-ara hanga naku kihai i pakaia e au ki tahaki o te huauui, i banga eau kite huanui kua takoto. Heotiano. Wharekauri, Waitangi, Mei 8, 1858. E to matou hoa aroba, e Kawana Paraone, tena ra koe. He kupu na matou ki a koe mo a matou mabiuga kite Kai Whakawa e noho ana i tenei motu i Wharekauri, mo runga i nga mahi pai ote Kuini. Kua whakarite matou ki a bonoa kiakotabi ki te Kuini bei matua mo te tangaia. Heoti ano euei korero. E boa, e te Kawana, kua tae mai te rongo o te Kingi maori ki.'a matou, otira e mea ana matou ko te Kuini anake. Heoti auo: na matou, na nga kaumatua, tai tamariki, o Ngatikura, o Ngatikahukura. Na Toenga te Poki, Na Tangari, Na Pain a, Na Kirihipu Roiri, i Na Paugupangu, | Na Tab up ah i. | oo j
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580614.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 4
Word Count
438Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.