Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Manawatu, E hoa, mau tenei korero e hoatu ki te Karere o Poneke. E hoa, he tangata tenei i mate, kotahi tino ra e takoto mate ana kotahi tino po, kawhano ka tae kite torn o nga haora o te ata ka kitea atu kua korikori i roto i tona kakabu, ka taea te iwa o nga haora o te awatea ka korero ia, otira, kaore ana korero e rangona atu ana e nga tangata ora. No te torn o nga ra katahi ano ka lino rangona atu te reo e korero ana. Ko tana korero lenei, ko te naeienga atu o tona wairua ka tae kite kai:iga wairua, ka kite ia i tera iwi e noho ana, ka titiro ia kite alma o nga tangata, ano ko te ahua ano o te oranga o ratou tiaana. Ka ki atu au ki a ia. Ivaore koe i kite i toku matua ? Iva ki mai ia, I kite ano au i to whaua, i to taabine, i to matua tane. Ka ki atu au, l) pewhea ano to ratou
ki to tratou ahua ano o konei. Ka tae ia ki reira lea homai e ratou he kai man a. Ka titiro ia ki a ratou kai i homai raana ; ko uga kai, lio paraoa, he tuna, he taewa, he taro, he kumara, ko nga kai enei i homai mana, a kaore ia i kai, kawhakahokia mai ia e tona whanaunga. Ka hoki mai ia ka tae ake ia ki tenei ao, !<a tutaki ia i tetahi kotiro (ko Ruta te ingoa), ka patai atu iaki taua kotiro, Ko heakoe? Ka ki atu taua kotiro, E haere ana au kite kimi i oku matua. Ka ki atu ia kite kotiro, Me hoki taua ki to taua kainga. He oti, ka hoki mai raua, ka tae mai raua ki tetehi wahi, ka tutaki raua i te tahi kotiro ano e haere atu ana, ko te teina ano o tera i tutaki ra i a ia i te tua tahi ra, (ko Keita te ingoa). Ka patai atu ia ki tera, Ko hea koe ? Ka ki mai taua kotiro, E haere ana au kite kimi i oku matua. Ka ki atu raua, Me hoki taua ki to tatou iwi, ta te mea kua tae au ki o matua e pai ana to ratou ahua ; to ratou kainga hoki, ko tenei me hoki taua. Ka hoki mai ratou, ka tae mai ratou ki tetehi wahi, ara, koMoutoa te ingoa, ka tutaki ratou i te wairua o tetehi tino kaumatua, ko Maka, te tuakana o toku matua. Ka ki atu ki a ia, Ko hea koe ? Ka ki atu ia, ko te haere. Ka ki atu ano taua tangata, ko Mone te ingoa, E koro, me hoki tatou, ne ? Ka ki atu ia, Kaore au e hoki. Ka ki atu ano taua tangata, E ! me hoki taua kite iwi. Ae, ka hoki mai ratou ka tae mai ki <> ratou tin ana. E hoa ma, i korerotia ai tenei korero, ko te kahakoa o te wairua o tsnei tangata kite whakahoki mai i etehi wairua ki o ratou tinana. Heoti ano: Na Wepiha Rimunui,
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580614.2.5
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 2
Word Count
534Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 31, 14 June 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.