Mo te Karere o Poneke.
Heretaunga, Hanuere 18, 1858. Ki oku hoa aroha e noho ana i nga wahi katoa. He whakakitenga tenei noku i oka whakaaro kia taia kite Nupepa bei titiro mo eku wbanaunga. Whakarongo mai ki taku ritenga mo tatou mo nga maori e whakahe nei i a tatou ano: erangi pea ma a tatou tuakana pakeha tatou i whakahe. Ko te be ra tenei o tatou:— Ko, te whare kino, ko te moenga kino, ko te kai kino, ko a tatou nei mea kino katoa. E hara i a tatou ake fe kuaretanga: no mua noa iho, na o tatou tupuna, tukii ibo inaianei. Inahoki e mohio ana tatou, i mea to tatou whakaaro, kabore he Atua i te rangi, kahore he pakeha o Ingarangi —no konei ka mau tonu te kuaretanga ki nga maori- Engari me titiro atu tatou ki nga ritenga pai a to tatou IZttini, kua whakakitca mai nei ki te ao hei mahi ma tatou, ma te hunga Karaitiana. Ko toku baerenga mai ki Niu Tirene nei, waibo atu e au oka matua me aku tuakana i Teatamaurangi (Wharekauri). Toku taenga mai ka kite au i te pai o au mahi me au ritenga. Heoti, te pnta te whakaaro kia hoki au kia ki?e i oku matua, me oku tuakana, me oku taahine. He korero tenei naku mo to matou kuia mo Rahira te Amo, no te 8 o nga
ra o Noema i mpe ai. Ka tata ia te paramo ka mihi ia ki tana whanau, ka puta tana kupu mihi ki ona teina, nokonei ka timatai tanawaiata aroba. Ka hui maaa kite uhunga, ka tu to maaa ki runga, ko Hori Kararu, ka poroporoaki;—« Haere atu ra e kui, haere atu ra i runga i Aitua. Ko te ara ano tena, ka tu mai ano te ra ki runga." Ko Toa To Whakakeko—« Haere mai e hoa ma, haere mai e tama ma, haere mai e hine ma, kia kite tatou i o tatou mate, kia tangi tatou kia tatou. He tukunga atu tenei ia ia kite ra." Ko tana waiata tenei:— £ kino koe e kuru, Kite noho tahi mai, Ka motu koe ko tawhiti ; ' Ka rau aku mahara, Mo te roimata ra £ paheke ia aku karao; Ka waia te kanohi Kite tirohanga atu, Nga taumata ra, Ou whakapau mahara. He manu koa ngeau, E taia te rere atu, £ taia te hokahoka, He pirirau mo oku. Kihai taku manawa I piri mai ki ahau; I tarewa tonu atu, Te ao au e rere. Na runga ana mai 0 nga hiwi ra ia; Kei tua te tane £ aroha nei i au, £ kaiarohia ana lau kite vrhare. Heoti ano, ka mutu. Na to koutou tamaiti aroha, Na Hirini Wiremu Te Fshz. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580208.2.8
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 18, 8 February 1858, Page 3
Word Count
460Mo te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 18, 8 February 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.