Mo te Karere o Poneke.
Otaki, Hanuere 28, 1858. H hoa ma, Kua kite ahau i nga korero o te Nupepa Maori nei,—ara, o te Karere o Poneke. E whakapai ake ana boki ahau ki o koutou nei wha* kaaro. Tenei boki abau ka tuhi iho nei i oka whakaaro, ki roto kite Karere o Poneke, hei titiro mai ma nga hoa maori, ma nga pakeba boki. H boa ma, katabi ano te mea pai rawa, ko nga mabi a o tatou boa pakeba. Ko te kura katabi; te pai o te kura he whakaako i a tatou i nga maori ki nga mea pai katoa. Haunga o tatou boa pakeba—na ratou boki i kimi ka mohio ratou ki nga mea e akona nei e tatou. Koia hoki ianei ko tatou, kia mau tonu, ki nga mea pai, ara, ki nga mahi pai. Kan a etabi e tahuri e wbakakahe ki nga mabi a etebi. Engari ano ko te mahi tonu, ma tatou hoki e titiro, ki a te pakeha mahi, kahore etebi o ratou e tahuri e whakahe ki nga mahi a etah—Nia te aha ianei? Huatu,na to ratou tino mohio ki nga ritenga. Meake pea rite i a tatou etebi o aua mahi, ekore ranei. Otira, ekore pea e tino rite, inahoki kua tango etebi o tatou i enei Nupepa. Koia hoki, me tango tahi ki etehi mahi pai. Inahoki ko tenei mea ko te Nupepa, he mea pai rawa—he wbakaatu hoki i nga korero pai katoa i nga ritenga pai boki a tatou a nga maori, a nga pakeba hoki. 9 hoa ma, no te Mane i te 25 o
Hanuere nei i te awatea, ka haere mai tetehi pakeba i Manawatu me tana kaata ano. Ka baere mai ia ka taa mai ki Otaki; otira ki waho, kite puau o te Awa o Otaki, ka waiho tana kaata, ka eke ia ki runga kite hoibo mabi o tana kaata. Katabi ia ka kau ite wai ka wbiti ki tetebi awa. No t<s taenga kite Awa nui o Otaki, ara ki tawabi mai o te wbare o Kerei ka tapotu te hoibo kite wai. Katabi ka kau te boibo. No te kaunga tarewa, tanga o te hoiho ka tahi ia ka marere i runga i tona boiho, ka totohu ki roto kite wai—totobu tonu ibo taua pakeha, kaore boki i kitea—ngaro tonu iho. I taua ra ano ka baere atu nga tangata kimi, kaore boki i kitea tona tinana—e ngaro nei ano. Ka nui te aroha ki taua pakeba—he tangata pai hoki ia. Heoi ano enei korero. Na Hoani Hakaraia. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580208.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 18, 8 February 1858, Page 3
Word Count
434Mo te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 18, 8 February 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.