Kite Kai Ta ote "Karere o Poneke."
E Hoa. e te Kai Tuhi o te Karere, ka tuhi ano ahau, ka tuhituhi atu i oku whakaaro kia kite oku whanau - nga. E hoa ma e oku vhanaunga maori. iioho a;■ :i ki Ponoko, ki ont k .inga atu o o k:io ana i ta Kuion.' r*l;ion. ;*i h:;a :v.a, w:i;i!;,ir;»iio :n;;i koutoji k:il'>:'.. M w i!ak;i'.ika an:; ahau ki to korero « touei tanp'to a Wi ila-n 'i o .lawhaniaa—k:> ana korero. tika tonn— k •Uh\ to hv.-u .ka iVhakaUoiig.ae a", ko to lav.ga'.a nana i kav/o to moJar.rarisa ki iii^aran'-i, «- •-> v.* ' —ki ru !•> ■ ; a to Akulina. To;:;: ko Uga koivvo o v ,':!n>;i!o \Lv;;]y:.. rkua. ;ro.'i atu lo pa:. ta to moo. <. h in:;. ho io iu> to Lara. kua y.j:i;;n iifki a !: >n jr.a -o kr.ra ka :nato.u i.i !o tanga'a ki nga viler.:** koto:: a to pakoha. V. in; a ma, vhafcarongo piai,- l-iu l\ o'ci'yi h"ki a Ijan. i n°a
mua, tale mea he nvi houratoa ; ko I'iitou iwi o mua kua kore, he penei hoki ralou me tatou i mua, ina hoki tui Hohepa ano te matauranga ki Ihipa, nana tona iwi i whakaora i nca C tau male kai, nana hoki i whakariie uga moe katoa o Paraoa, ta te mea, na te Alua ano ln.ki te niataurarsa * ki a I I oh i'pa. L kure hoki te tangata u vvhiwhi hi te mafauranga, e nguri ma te Atua ano e homai le matauranga k; te tangata. Titiro tatou ki Iloroina. ki Kouiora, ki era pa alu i whukavnatea e te Alua, na te aha e boa ma?—na to ratou tohe kite kino. Titiro tatou ki Papirona. Ko te mahi a tana pa he kurakia ki uga alua '.vi:akapak"ko i hanga e o ratou ringariuga, ko Nepukaneha te King!, i a ia ki roto ki nga kararehc na tcaha e hoa ma Na tona matau kore ki nga riicnga o te Atua. Tupu ake ko uii. ko Puvataliara, haere ana ki te whawhai ki iJiruharaniij, ka pa horotui e ia a ! lirtilui; a.jia, ko nga ka rito lapu ole i emepara, ka meatia e ia hei ako wai ma ratou ko ana vaiiine. I reira ano ka kite ia i te ringariuga o te ahere e tuhiiuhi ana kite leonine o ;e whan?, kameaia, he a:ia ra tonei, ka rqm ia i tetahi tangata matau ; ka kitea e ia tetahi tangata inalau. ko il-uiiera, ka, korerotia e ia nya kupu o tana luhituhi; ter.ei ng.i ku.m o taiia tuhiiuhi,— _ (to wi)t;t: v;;i• ;■ i;allga) kua v>:v.ii: itia ou kino iin.' on p::i e te Atua, kua taimaha te kino. kua mama te p.a i akoe: Ke, n, (wh;:ka::iaoi iiunga) i tesiri ]-;> ka whakamatai l:-e c" te -vtua: ka ri > t:*u vhens-a i tetahi tangata ke a!:;. } taua po aim ka pu!a :.e taua-a • 5 ka ta > ki tana pa ki horo i a ia tuna pa. ka J na to ulul e ho a k: (o lure o to ■ VI ' lV] '• atio a J flrulm:a m> i? 'v. f :: 1::?r hoi- ; c «'v-r;- : O ; ;i: ah: :• i u>::)- ! '-a i hr.'sr;:-. !';* k«. tv.a'an rav.-;> ••• ••••:' a a wkyk i.go Us a; ka'r r^-ra •••• '•••' • •• ivla'-.-iY. ; • auna'i i o to ■ •' aa. k-< l:;na ki ::]. v. i «£:.jalln, ko ' ' :v - r ll! k'.M :: : . hoa ma. ki a whak.taro kia uninaiia tc pai. kia iaaaia to kino 1 a udon. ?.To a!)a o ai ta pai aic -aa! ; i c k-.-u----ia i e rpa ta:.gata o :u; : tau ana kite rilvjnga o ;o un'c h:ai. nr ai a tatou K! te arai o nga iiurai, e korenei hoki e : i'a i le itmr.i'ii:; .%
riteuga maon, kia waive ui lulou te atu ki ngii liteuga jtak-. ha. IS a to kuuiou hoa aiolia, Na 111 HA Tic MoHO. [Kua whakarcrea ctahi <> uga korc.ro o (cnei rem, no to r: t-a e kore e lika kia \vhi.kaiiiur:n e tern-i Nupspu tikanga o nga ha hi kaukia.—Kai Tuhi ]
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571210.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 12, 10 December 1857, Page 4
Word Count
664Ki te Kai Ta o te "Karere o Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 12, 10 December 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.