Kite Kai Tuhi ote "Karere o Poneke."
Manawatu, 27 Oketopa, 1857. E hoa, tena koe te noho mai na i tou kianga. Tenei taku korero ki a koe. Ko aku korero hoki kia taia mai e koe ki roto i te Karere o Poneke. I roto matou i te pouritanga e noho I anai muaakenei a taeaanaraaiinaia- i anei—ko koutou ko nga Pakeha kei | te maramatanga e noho mai ana. Ma i koutou matou e ako mai ki nga ritenga ; hokoboko o nga Witi, o nga Taewa, o nga Aniaua, o nga Kanga, o nga j Poaka, o ngaMuka,o nga Taaapu, o j
o uga Parera. . o nga kai katoa e hok )hok«)naa'na e koutou ki Pbneke na—ma koutou e whuk tatu to ritenga <> te Puhera Witi. Koia teneij whakuaturia mai to ritenga o t0 Puhera o nga mira o Poneke na, o te Puhera kanga, he aha ranei tona Puhera, 60 rauei, he aha ranei; engari ; e hoo ma, kia mararaa te wbakarite mai i enei e rua, i te Puhera Oli hoki, m© te rau Taewa hoki, me wbakaatu mui auo, me uga ritenga a nga kai katoaE boa ma, tenei ano te take i tono atu ai au k;a koutou, e nga hoa aroha ko tenei kainga ko Manawalu he ritenga auo ta nga Pakeha o konei. he ritenga kino rawa atu i a nga Pakeha katoa e noho ana i nga wahi katoa o o teutti naotu. I timatu mai te mahi a o rnatou hoa Pakeha i te tau 1847, a laea ana mai naiauia. Te Juu ma rima hereni ki kona, 7 hereni ki konei, 12 hereni ki kona, 5 hereni ki konei, e peuei ana to kouei ahua: te kau hereni mo to Puhera Witi kite tango hanga,B hereni kite tango uioiii, 9 hereni mo to Puhera kite tango hanga, 7 hereni kite tango raoni, S hereni ki te tango hanga, 6 hereni kite tango rnoui; ko to kouei Puhera hoki, 03 ia tau, ia tau, i nga tau katoa ka pahure ake nei; koia hoki mo te Puhera kanga 6 hereni ki ta tango hanga, 4 hereui kite taugo moui, 5 hereni kite tango hanga, 3 hereni kite tango moni; tona Puhera hoki 60, ia tau, ia tau, i nga tau katoa ; mo t© Taewa 6 hereni kite tango hanga, 4 hereni kite tango moni, 5 hereni ki te tango hanga, 3 hereui kite tango moni—ko tona rau hoki 112, ia tau, ia tau; mo te Poaka, I pene mo ta Pauna, 1*- pene mo tePauna, 2 Pene mo te Pauna, 2£ mo te Pauna, 3 Pene mo te Pauna, 3£ mo te Pauna; he hua Tikaokao, 12 uga hua 1 hereni,kamatu tona ritenga. Ko nga mahi tenei o tenei kainga o Manawatu. Koi ki koutou e aku tuakana Pakeha ho amuarnu naku, kaore, engari he kuaretanga no matou kite tono atu i t® tahi wahi o te karere Pakeha e taia ana e nga perehi, na reira matou to mohio ki nga taiuia e maha ai te utu o nga Witi, o nga Kanga, o nga kai katoa, kite taiaia e hoki ai to utu o nga kai katoa; ko tenei e hoa n»a, whakaritea mai nga ritenga nh» 1.-no r>ol.- Q »,o
aha kua maori matou—e ma ana koutou, cpango ana matou—kua ma katoa tatou i tc ture o tc Wiiakapono katahi, ito ture ote Kuini ka rua. Na konei au i niea ai kia whakakitea mai iiga riienga lxikohoko ki roto i te Karerc o I'oneke. kia matau ai matou. lioa, kia hohoro to wlinkalioki mai i aku korcro kia mobio au lie tuakana lie teiua. lie uui raw a ranei, c boa. nia, tenei he kia matou a o matou h'>a pnkeha, aba koa nui te witi pau iho i tc kai i nga tini hanga noa iho. lie waiiUa nx> matou mo n»a tan»ata o konei e tinihangatia na:—" Kaoro taku hulii takti raru tc pawerawera r.oa e ahau he pa;igapat:i na kani ua laewa na laeka ka mangeo i taku pukt:, ka ronaki kei taku hope, e totoria ana sr.ai i;e parau he puku 31 ga taitoko ke 1 . waho kei te moana whakahoki te ranu kei Otaki lie tika Lei a Taparoto aku karukohiti. ileoli uoki tc Lawckaiwea, kai i aku rue te iigaro mai. tue ka kau ra o nga mahi a iiuri matai whakakohiti raw a ia kukaru tarcwarewu ana whakapakokoia l;u paparinga tumai te puku he matuku tai: hou no te mea karere kite r:i iaka ki o rutai whak.ikatea ia kuiwi kuanti kohi rawa i aku hiko na." Ka rnulu. Naku, X;.t Nereuajta TK IVnAr.i-:.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571210.2.6
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 12, 10 December 1857, Page 3
Word Count
774Ki te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 12, 10 December 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.