TE TAKI A NGA TANGATA O RANGIAOWHIA KI TEKAWANA O NUI TIRANI.
Haere mai, e Te Kawana; haere mai ki tenei wahi; haere mai, te Ahua o te Kuini; haere mai ki Rangiaowhia, kite wahi i manakohia nuitia mai e Te Kuini. E Te Kawana, kia mau i a koe nga tikanga atawbai, nga tikanga aroha o nga Kawana o mua atu i a koe. Kua rnia nuitia e ratou nga purapura ki waenga nui i a matou, timata ana tenei te wana ake, tae mai neikoe liei whakaahuru liei whakatuputupu ake kite rakaunuitanga kite whaihuatav ga. E kore te ra e taea te buna i te maruawatea, waihoki, ko nga painga e riro mai nei i a matou na te Pakeha, ekore e taea te liuna kia ngaro; e kitea nuitia ana e nga kanolii o te iti o te rahi, e to koroheke e te tamarik:. Ko to pikaunga tino taimaha, kua mama i te kaata: ko te ara tawhiti, kino, kua tata, kua pai, i te hoiho ; haere noa atu te tangata haere. Na Te Kuini ratou ko ana Kawana euei mea pai ka whiwhi nei matou. Ko te parau tena nana i mama ai te
tnahi ote whenua. Ko te mira tena ; na, ki tonu ake te puna o te whai-rawa i a matou. Ko nga pai era na koutou i hotnai. Kua tika te kupu nei, " Na te Atua i horaai nga Kawana hei atawhai bei tiaki i te iwi," koia tenei, ka kitea uiai nei koe ki konei ki waenga i a maiou. Ko teuei, haere mai; baere mai, e Te Kawana; haere mai ki liangiaowhia.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18570924.2.6
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 2, 24 September 1857, Page 4
Word Count
272TE TAKI A NGA TANGATA O RANGIAOWHIA KI TEKAWANA O NUI TIRANI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 2, 24 September 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.