RONGOMAITAWHITI.
Ko Akanahiro i whakaritea e te taanga whenua o Piripaina hei kai whakahaere mo ratou i roto i te Huihuinga o nga komihana ki Parihi hei whakariterite i te rongo mau a Peina raua ko Amarika. 1 e korero a taua tangata i tona taenga ki Ranana e kore rawa taua iwi e whakaae kia iokatia ratou ki raro kite ioka a Panioro kite pena, ka whawhai tonu ratou kia makoha atu ratou i roto i tana ioka; Ko te hiahia o taua iwi me Ripapuriki ara Kawanatanga hei whakahaere i tera moutere, ma Ingarangi, a ma Marika ranei. Kotahitanm. O Ko te korero o te nupepa o Ingarangi
kei te whakaaro a Itari kia whakahoutei ano te Kirimina o te tau 1896 i hanga n i waenganui 0 Ingarangi 0 Itari me Ataria mo te mana 0 Matitareniana, me era atu wahi hoki e pa ana kia ratou nei whakahaere. He Awhina. Kuatonote Kingi o Taake kinga iwi nunui kia araia atu te haere whakatata mai a Wiwi ki tona taone ara ki Moroko he tino taone no Taake. JVgakoia 0 (kuhia. Te kau marua atu hoki mano hoia o Ruhia kua tae ki Haina hei whakakaha 1 ona hoia 0 reira. Kote maha onga hoia keiPotaAata e rima te kau mano kei Tariawana tekau marima mano. Kua tono aßuhia kia hangamai kia wha nga manuao mona i Pirarereipia i Marika, engari kaore i whaaetia. Mate Kai. He rau mano tangata 0 Panioro e noho ana i Kiupa, kei te whanga kia whakaorangia ratou. Ko Marika kei te tuku kai ma nga tangata e rua miriona e noho ana i taua moutere. Gtongo Matt. Kua whakaae a Peina ki nga tikanga a Marika mo ta raua Rongo mau. He Tuna i r Pakaru. Ko te tima nei ko Mohikena i pakaru mai kite akau o Ingarangi e ahu mai ana tona rere mai ki Niu loka i Marika, ko nga tangata i mate 109. He penei te korero a te tahi a nga morehu o taua tima. No te Taite te 13 Noema, ka rere mai to matou tima, i pai tona haere mai, i te whitu onga haora o te ahiahi i te kai katoa ko te rere a te tima he rere kaha, ka rongo matou i te tukinga, ano hoki he tuhikinga kite tahi tima. Ia matou ka oma ake Id runga o te tima, ka kitea kua eke ki. runga kite toka, ka whakahaua e te kapene kia tukutukua
nga poti, e rua nga poti i i tukua, ko nga wahine i tukua ma runga. I tae ranei ki uta kaore ranei, kaore hoki i mohiotia atu. Kua terete tomo ote kaipuke ite wai, katahi au ka mau kite poito, ka rere tahi maua ko te tahi o nga tino apiha kite moana, na ia maua i roto i te wai, ka ki mai taku hoa kia unuhia taku koti me aku puutu, i tenei ka wehe maua, i au ka tata rate wehe mai ite kaipuke, ka tangi mai te tahi kotiro kia au kia whakaorangia ia, kaore ia i te pai kia waWe ia te mate, na e hoa ma kihei rawa i taea e ahau, i au e tere ana i roto i te wai, ka mau taku ringa kite tahi paraki, e whitu mete hawhe haora oku i runga i taua rakau, ka kitea ahau e te tahi tima e te Penekuini. He po pai taua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981208.2.9
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 4
Word Count
576RONGOMAITAWHITI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.