RONGOMAITATA.
Marenatanga. I te 29 o Noema nei ka rere katoa nga haki o nga tima me nga kaipuke o Poneke he tohu whakanui mo te marenatanga o te tamahine tuatoru a to tatou Pitimia kia Takuta Morihi o Keroimauta. J\ J ga moni mo nga Tahwa Ivua wlmkaaetia e te Kawanatanga mo enei takiwa ara:—Turakina Eori, i' 275; Ohingaiti ki Tokaanu £650; Wurupere Aolmngo £350; AVliangaelm Piriti
£250; mo te Piriti o Moawhango £1,000; Sgapurua £SOO. Ka kitea i konei i runga i te liialiia o Ngatiwhiti kia hanga he piriti mo Moawhango. Kote whakapakoko kohatu o te Kuini mo Akarana e tata ana te tae mai. He Takete. I te talii purei Takete i nga takiwa ki Merika, kotahi te pakeha i katohia te upoko e te tahi o nga raiona, Ifce wa ka mutu te whakatakaro a taua pakeha i nga raiona, katahi ka •whakahamamatia e ia te waha o te talii, katahi ka kuhu i toua upoko ki roto; no te kamunga iho o te waha o te raiona, motu rua te kaki; he mai'ingi kau ra to te toto, i tenei ka ronoo kakara mai te hoa raiona, katahi hoki tera ka rere mai ki rnnga kite tinana o te tangata. Heoi ano kua riri te talii, i konei katahi raua ka riri, e kiia ana motumotu ana te tinana o taua tangata. Whakapa. Ite 22 o Noema nei Iwhakapaingia ai e Pihopa Waralii nga kotiro toko ono o te kura o Putiki. Tenei kua tae mai a Puatene Ngata ki Putiki nei i te ono onga ra, i noki mai i Poneke e aim ana ki Akarana. J\ga (kitenga mo Te Tereina. Ko nga tangata e haere tereina ana kia noho tupato ratou inaianei, ko te take kua whakawliitikia ketia nga haora o te rerenga o nga tereina inaianei, i timata fconu i te tahi o nga ra o Tihema nei, ko te take kua wha nga rerenga o nga tina inaianei, atu i Taranaki ki Onehunga. Ko nga ra e rere ana te tereina, he Mane, Turei, Taite, mete Paraire. Ko te hao:a o te rerenga atui Wbanganui nei kei te toru tonu o nga haora. I taua rangi ano ko te tereina meera mo te tonga ka rere atui Whanganui i te wha tekau marima meneti paahi tuero. Eldpihana. Ite tahi o nga ra o te marama nei, i whakatuwlieratia ai ft te kawana raua kote Pirimia te whare matakitnki i Akarana e 780 nga lioia na ana raua i aralii. Te Hid a te f Poari o te Awa. Ite huihuinga ote Poari wliakahaere ote awa o Whanganui, ka korerotia te talii reta na T. O. Katara (Costall) he pakeha noho i te Rimu, he whakaatu mai nana kua pa he mate ki tona whenua, ara kua tanuku i te wai i runga i te malii a te Poari te kupu a tiiua Poari ka tae tonu atu ratou ki taua walii titiro -ai.. He Alii uui ki 'Poneke. Kote Whare liavaJvui o te aatovika. I te 28 o Noema nei ka kainga c te ahi te whare
karakia ote Pibopa Katorika o Hato Meri te ingoa, kaore rawa he wahi i toe, pan katoa i te ahi, ko nga moni inihua e 12,000. Kote take i wera ai taua whare, na nga tangata niahi peita, (kei te whakahoutia boki taua whare,) te mahi a aua tangata he whakarewa i te peita tawhito, na te mura ote ahi whakarewa haere, tupono te taki wahi he koroputa no te paraki, ka rere whakaroto te mura, te pntanga ki roto, katahi ka liopara haere te ka ote ahi i pena mete hiko tona ahua, kihei i takitaro ka tanuku iho te tahuhu. Ko te aata mapere e £6OO pauna te utu, ko te okana e £9OO. Wera atu ite ahi. E kiia ana ko te ruihi i taua weranga kia neke atu i te £5,000. E kiia ana ka uoho rangatira noatu te tahi tangata Tiapana arai te wlienua o nga Tiapaniihi, mo nga moni e ono tekau pauna i te tan, hei utu i te reti o te whare, hei ntu i nga hawini tokorua, hei utu hoki i te tini o nga kai. Me penei pea nga rangatira maori, me riihi nga wlienua ka haere ki era moutere ruko ai. Ope Whakaora. K.na tae mai a Puutu, tama a Tianara Puutu ki Nui Tireni nei, a koia te tumuaki o te ope whakaora i Atereria tae mai ki !N ui Tireni. I tona taenga mai ki tera motu he nui te pakehai hui kia kite, ia ia kei Poneke nei ia inaianei tona korero tenei ake ka hanga he wbare atawhai ki Poneke nei, ko te utu, kotahi mano pauna.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981208.2.8
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 3
Word Count
789RONGOMAITATA. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.