TE KOKIRI A NGA TURANGA.
Ko nga hoia Hihipinna kite taha matau ko nga turupa Ingarihi kite taha maui; e whawhai UNKNOWN ana kia hoki atu taua iwi kite taha koraha. katahi nga turupa ka whakaeke i te whitu rau tangata haere. hoilio, ko te liMere waewue e rua mano tangata i whakanuaroniia ki roto ia ratou, kame i kitea atu, No te piringa; E liara e tia lie mot.u whenua, ka niiihi ra i konei te tahi te talii, E ki ana te llipoata kite mate ana lie tangata, ka tapatapahia rauatia e tana iwi, a uiaruniani ana, kao e nei lie whakataanga ake e ka' orate tangata tu kai akid. Ko tana llopu i puta whakanana ratou ki waho, e nia tekan rarangi hoia to ratou whawhai tanga puta ai ki walio, e liinija kau una lie tangata, motu rua, ara ka tapatapahia e taua iwi. Ko. to matou kapura, kua kapi katoa te kanohi i te'toto, e tuhingahinga ana i runga i lona hoilio, kt, tonoakia hoki ki muri, " Kore rawa; " Nama Tu huihui,''aia mo tona ropu. Pi ere tonu atu ia me tona lioiho, katahi ka reia e nga apiha tokororu, kihei i mail i taka atu ki roto i tera. Ko Meilia Pinitihi itu te hoilio, ko te tangata taka atu ana ki roto i te hoa riri, tekitengao Tariana Mfiha Peruana, katalii kahoki uiai kite whakaora i te Meilia, lie roa ano tona riri, lie malia hold o tera imafce ia, kariro maiiaia teMeibakaliui puruatiaraua ki riuiga ki tona lioiho, ka vvhakaliokia 'ki roto i te ropu. Ko te Hewljeteneti Kiriini i tu mate rawa, tokorua ano lioki nga Apiha ua ana i tiki atu tuna tinana i tango mai, lie mobio hold 110 raton kaoree takoto ]>ai te tinana ara ko te tapatapahia e tana iwi, Ko Turupa Paraine ?hakoa tekinoo tona tu, te tuunga tuatahi na te hoari, tuunga tuarua ua te mataa ; hei aha ma ana, katalii ka ki atu tona hoa, e hoa e lioki ki muri. Katalii ia ka ki atu, Ehoa tukua atu ahau kia kotahi ' liei koa taku whai ia raton " lvo Tariana Meilia Waitei motu rua te ihu i te hoari, tu hoki te uinai te koikoi, hei alia ina ana arahi tonu i ona hoia a mutu noa te whawhai J. peuei ano hoki a Tariana Pirimana. Ko Piewheteueti Wamara mete tahi Ima the rangatira 110 tera lie toa) i riri ma taki tahi nei raua !No te whiunga i tona hoari ki ton-i iioa riri pa ke ana kite mean rai, lie tiira, ka piko tona hoari. iiopu rawa ake te hoa ki tana hoari hei tupalii ia ia' kua u tona hoari kite upoko, kahinga kite wlienua, ka re re. mai e te tahi ano o ratou, ka werohia ilio kite koikoi ka mate. Tera auo hoki te tahi Apiha, ia ia e karo aua ite koikoi ate hoa riri, lie makere kau rate hoari, i i ora ai, na te tahi o nga turupa e liaere atu ana i muri, 11a ana i wero kite koikoi ka mate tera. To kau mano ano peaenei hoia, e whawhai nei kite riuia te kau mano 0 te Tawilii. Koia nei to takiwa e korere nei a W iwi 11011 a.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981208.2.30.2
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 15
Word Count
546TE KOKIRI A NGA TURANGA. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 15
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.