TE KORERO O TAUA WHAWHAI.
Te whakaatu a nga Nupepa mo tenei whawha i, ko te tino parekura tenei o roto i tenei ra. I kitea hoki te kahanga, mete matauranga Ingarangi kite whakahaere i te riri. Na nga turupa i timata, tapiritia i inuri'o ratou, 11a nga pu nui i runj>a i nga poti, e pu;uhi. atu ana kite pa, na tenei i tukituki taua pa. I tenei ra pono tonu te korero a te karipa tenei i«k«i whakaekea ai matou e ona mauo tini tilii lioia, I te ata tu tonu ka kiteaatu ng.i mauo lioia o te Tawliihi e ko kiri mai ana, tau ana te welii ki tana ope; ano te hamama o nga waha o nga manomano rae whakatitirinui, e karanga anaki teiugoao teAtua " Aara'' mete haere tonu ynai, Ko te 10a ote matna e torn maero, ko te malia o tana iwi e rima tekau mano taugata. Kite titiro atu mete taunga mat kite whakaaro, nui atu te ougaonga ano e hutia atu ana nga uru o te maliunia, uiea ano kotahi niaeioo te tawhititanga atu. Katahi ano hoki ka hamama nga waha o a matou purppo ano te rere a niia .mataa ko te rere a te whatu. Kei wliea hoki be rerenga tiio te lioa riri; ahakoa i>e rere a nga mataa, te luiipu o te tangata mete hoiho, e haere tonu ana mai. Katahi ano ka whakaeke te inatua; whakaeke rawa ake, kuanohoheanga lioia Ingarihi. Ahakoa koa to ratou ton e ngaua kiuotia ana e nga mataa o nga raiwhara, me nga mataa mahamaha nei te pakuu. Katahi te matua ka anini kite talia niaui. I reira ano etahi ropu lioia, he Taurauiti te ingoa o era lioia, liie te rere tonu.ote mahi ate mataa. K huri atu ana kite tahi talia, he ropu lioia ano, he manguniangu. lieaha koa haipu mai te tanyata, hei alia ma te te toa kawe tonu. I konei katahi ka hoki j konga lioia ake o kariwa he ruaiua i ora, ko te nuinga mate katoa. Ahakoa o na kai whakahaere kite whakahauhau, " whakahokia te rii-ivi,'' no whta hoki e rongo, me te kawhaki ia ratou kia tae kite ruaunga. I tenei katahi ano a matau matua ka ara (na te pu anake hoki te pakanga tuatahi) 1 te 8.80 o»ga ha'oia ano te ata, ka kite ra lioki i nga lioia o Hiliipa, ata ko tana hoa pakanga, katahi ano ka topa ki era, ka toa ano taua iwi, kaore o ratou whakaaro kite ora, mote mate tonu. I te ra tu tonu ka tatao matou matua ki to pa ki Omutamana, mete hoki haere o te
lna riri, katahi hoki ka hangai te loaln a o rnatrm pu repo, ngaua kinotia ana. lie uui ki to mateuga, lit* ran nga kai whakaluiere i liinga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981208.2.30.1
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 15
Word Count
471TE KORERO O TAUA WHAWHAI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 44, 8 December 1898, Page 15
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.