Amerika me Peina.
Wahingitana, Hune 15. He maha nga manuao o Marika kua huihui ki Hamutana kei reira e whangaana. Ki nga manuao o Kamarahi(Paniora) kia whawhai raua. Hune 16. Ko nga hauhau e awhinatia nei e nga Merika, e kiia ana i mou ia ratou nga toro 0 Panioro, e rima maero kite tua whenua, kotahi rau i mate, te kau marima i mau herehere, mete maha 0 nga paura i riro mai. Hei te Ratapu pea tae ai nga hoia o Marika i runga i te tima ki Tatiako. Kei te rere atu ano te tahi tima had i nga hoia 0 Marika mo Manira. Kei te whawhai tonu Manira i nga rungi nei. Kua piri te hauhau ki Manira" Kua tonoa atu nga Iwi o nga whenua e noho ana i roto 0 Manira, kia ese ki runga ki nga Kaipuke u tau ana i roto kia ora ai ratou. Parini (i Tiamana), Hune 17. Kua puta te whakahau Ida rere atu ano te tahi 0 nga manuao 0 Tiamana ki Manira, ka rima a kei reira. Wahingitaxa, Hune 17. E toru nga mata purepe i puhia e te manuao 0 Marika ki Tatiako pa kino ana taua wharanga, e kiia ana rite tonu kite ru te nga teritanga 0 aua pu. E 20 nga manuao 0 Peina i raro ia Atimara Kamara, i rere atu i Karihi! E kiia ana kei te haere atu ki Kineri Moutere. Te kupu a taua Atimara, i tona poroporokitanga ki tona kuini, ka whawhai'ia"tae noa ki tona matenga. . Hoxcio Kongo, Hune 18. I Kua iti nga kai e toe ana ma era iwi nunui I e nohb hiai ra i. Manira ; i runga i te tutakij a Marika i nga Kaipuke'kawe kai, konga ! hoia'Maori kua tahuri. ki' te kohliru'i 6 ratoti ! Apiha, Ka oma atu a ki te'hauhau. I Hongo Kqixcjp, Hune, 18. j E 'to,ru mano. tangata kua" jnau herehere i j nga haiihaiu me.ngi'ikmirlkrhoki a' te i Kawana. Ko te whakaaro'a te aK.wana kia tukua atu te mana kia Marika kaorei uhakaactia, nhaina ana ia 1 tona turanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980705.2.7
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 27, 5 July 1898, Page 5
Word Count
350Amerika me Peina. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 27, 5 July 1898, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.