PITOPITO KORERO.
Kua tae mai te rongo o Rawene o Hokianga, kua hapai pu nga tangata Maori o tera wahi o tatau, te korero o nga pepa, ko te take o taua raruraru he Hamenetanga na nga kai, whakahaere taaki kuri Maori nei, katipu te raruraru, e kia ana, tera pea e mutu noa iho, i te mea kua tae etahi onga tangata ki reira arai ai i taua raruraru, mete kaiwhaka haere e taua takiwa. Ko te utu ote pauna miti ki Hawana ki tetahi wahi o kiupa e 8/4 mo te pauna miti kotahi.ko te motu tera e whawhai mai nei a Peina raua ko Marika. I hopukia tetahi onga tima o Peina e Marika e 48,000 tara moni i roto i taua tima, hei moni utu ia ratau hoia. I hopukia e Peina kotahi kaipuke 0 Marika e e pikau waro ana e 1640 tana waro. E whakaatu ana a Tianara Mira kei a ia nei te whakahaere 0 nga Hoia whawhai a Marika, e kore e tika te whakaeke i kiupa ki nga hoia i raro iho i te 50,000. Kua hokona katoatia e Marika nga kouru o Hangaruru mana mo te whakahaere i nga whawhai a raua ko Peina. Ko nga Piripiana he iwi ano no nga rohe 0 Peina ka whawhai kia Peina a mate ana e 3000 nga taane nga Wahine 0 taua iwi ia Peina. Kua puta te kupu a te Timuaki 0 Marika, kia Kapene Hamatana kite kai whakrhaere 0 nga manuao 0 Marika kia mutu te pupuhi i te taone o Hawana, kia rite ra no nga hoia mo te whakaeke ki uta.a ki tona whakaaro hoki ki a 30 haora ka tahuri taua taone ia Marika. Kua puta te whakaatu ki nga wahi katoa o Marika kia mohio e kore e poto te whawhai a Marika raua ko Peina. 27 Aperira nei i wein i te alii tetahi wahi i karahiko wahi <. ki-tr.rani. c kia ana e tata ana kite 200,000 te ritenga or.?;- taonga i pauatu i taua ahi, he rmte nui teru-i.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980503.2.10
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 18, 3 May 1898, Page 7
Word Count
345PITOPITO KORERO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 18, 3 May 1898, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.