Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE HAHI I MURI I A TE KARAITI.

Upoko X. Nga Hahi nui o te takiwa 1000 ki 1500 m.k. I re takiwa 800 m.k. kua mate rawa te Hahi o te Rawhiti (ara, te Hahi Kariki) i te patu a nga Mahometans. iN'a, ka mea te Pope o Roma kia wliakaae mai ratou ki tana ki lc Hahi o te Hauauru. Ivihai te Hahi Kariki i whukaae. Tohe ton a to ratou Pihopa ko ia hei luatahi; tolie ana tc Hahi IT a i '.auru ko to raiou Pope hei tuatahi. Ta te ngakau Maori pai ! Kua •warevvarc cnei Hahi pirau ki ta te Karaiti, —Maka vnr. 54-56. Na, kua >vehe\vchc; a puta akc nga

Hahi e rua : ko to Roma, ko to Kariki. Mate rawa te Hahi o Kariki i nga Mahometans ; o ratou whare karakia wawahia iho; ta raiou karakia riria ana kia whakamutua, me ratou ano patupatua ana; nga oranga rere ana ki nga whenua. I te lau 1453 m.k. ka horo Constantinople i nga Turks. Riro lonu taua pa me Ahia Iti kaloa i Uiua iwi i heke mai nci i te Rawhiii. Na, kua riro rawa le Habi o Kariki ki raro, a riro ana nga tikanga o taua whenua nui ito Mahomet. Kihai ia te Hahi Kariki i moti rawa. Kei Turkey ano elahi o ratou inaianei, he tokomaha kei Kariki, kei Russia. To ratou tokomahatanga inaianei e ono tekau nga miriana. Heoi kua kite ratou ite huhi, kahore ano kia kite noa i te he o a ratou in a hi: mau tonu to ratou kuare, ta ratou wha; ki a ratou tikanga whakalangata. Tetahi Hahi nui i taua takiwa ko to Nestorius. Nga wahi i noho ai taua Hahi ko Chaldea, ko Persia, ko India. I peia alu lioki ratou i mua e nga Kingi o Constantinople, a nolio ana ki nga whenua kihai i riro i aua Kingi. E noho mai ano etahi o taua Halii ki Malabar i India. Elahi o a ratou tikanga pai ake i a le Hahi 0 Roma, ia le Hahi o Kariki. He toruloru rawa ratou : 400,000 pea ratou inaianei. Tera alu ano etahi atu Hahipera me to Ireland i mua, heoi kihai i kaha i to Roma 1 to Kariki. Taka rawa ake kite 1500 m.k. kua henumi ki roto ki aua Hahi nui, ngaro noa iho a ratou likanga. Te iwi ra ate Atua tau ke ana lera: ahakoa ngaro ki la le tanguia litiru, kihai i ngaro ki ta te Alua. Pera hoki mete Hahi ite takiwa i a Iraia. Ki tana ko ia anake kua mahue (Roma y.i. 2.); ki la le Atua, e whitu ano mano o ana tangata kei te toe i te ao.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601101.2.8

Bibliographic details

Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4

Word Count
456

TE HAHI I MURI I A TE KARAITI. Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4

TE HAHI I MURI I A TE KARAITI. Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert