TE HAHI I MURI I A TE KARAITI.
Upoko X. Nga Hahi nui o te takiwa 1000 ki 1500 m.k. I re takiwa 800 m.k. kua mate rawa te Hahi o te Rawhiti (ara, te Hahi Kariki) i te patu a nga Mahometans. iN'a, ka mea te Pope o Roma kia wliakaae mai ratou ki tana ki lc Hahi o te Hauauru. Ivihai te Hahi Kariki i whukaae. Tohe ton a to ratou Pihopa ko ia hei luatahi; tolie ana tc Hahi IT a i '.auru ko to raiou Pope hei tuatahi. Ta te ngakau Maori pai ! Kua •warevvarc cnei Hahi pirau ki ta te Karaiti, —Maka vnr. 54-56. Na, kua >vehe\vchc; a puta akc nga
Hahi e rua : ko to Roma, ko to Kariki. Mate rawa te Hahi o Kariki i nga Mahometans ; o ratou whare karakia wawahia iho; ta raiou karakia riria ana kia whakamutua, me ratou ano patupatua ana; nga oranga rere ana ki nga whenua. I te lau 1453 m.k. ka horo Constantinople i nga Turks. Riro lonu taua pa me Ahia Iti kaloa i Uiua iwi i heke mai nci i te Rawhiii. Na, kua riro rawa le Habi o Kariki ki raro, a riro ana nga tikanga o taua whenua nui ito Mahomet. Kihai ia te Hahi Kariki i moti rawa. Kei Turkey ano elahi o ratou inaianei, he tokomaha kei Kariki, kei Russia. To ratou tokomahatanga inaianei e ono tekau nga miriana. Heoi kua kite ratou ite huhi, kahore ano kia kite noa i te he o a ratou in a hi: mau tonu to ratou kuare, ta ratou wha; ki a ratou tikanga whakalangata. Tetahi Hahi nui i taua takiwa ko to Nestorius. Nga wahi i noho ai taua Hahi ko Chaldea, ko Persia, ko India. I peia alu lioki ratou i mua e nga Kingi o Constantinople, a nolio ana ki nga whenua kihai i riro i aua Kingi. E noho mai ano etahi o taua Halii ki Malabar i India. Elahi o a ratou tikanga pai ake i a le Hahi 0 Roma, ia le Hahi o Kariki. He toruloru rawa ratou : 400,000 pea ratou inaianei. Tera alu ano etahi atu Hahipera me to Ireland i mua, heoi kihai i kaha i to Roma 1 to Kariki. Taka rawa ake kite 1500 m.k. kua henumi ki roto ki aua Hahi nui, ngaro noa iho a ratou likanga. Te iwi ra ate Atua tau ke ana lera: ahakoa ngaro ki la le tanguia litiru, kihai i ngaro ki ta te Alua. Pera hoki mete Hahi ite takiwa i a Iraia. Ki tana ko ia anake kua mahue (Roma y.i. 2.); ki la le Atua, e whitu ano mano o ana tangata kei te toe i te ao.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601101.2.8
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4
Word Count
456TE HAHI I MURI I A TE KARAITI. Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.