Oketopa 18, 1860. E hoa e Patara, —I rongo matou i tenei ra, i te 16 o Oketopa—E tai, me he mea kua rongo koe, kua mohio i te he o tenei mahi ote kohuru. E Tara, engari koutou nga Miniia e huaanga ana ki le Maori ki le Pakeha hei korero ki a malou ki a ratou. He mana hoki a kouiou korero, no le mea I;e kupu Alua a kouiou kupu. Kua penei hoki le kupu a Waikato, mana mai ra ano, heoti kua lae ki reira: mana mai ra ano. lie lino kohuru tenei, kia kaha ionu kouiou kite korero ki tenc-i mahi kino. E niahara ana lalou kite kaha o te Alua hei pehi i te kino ki raro rawa ki Tawaiawhiti. Ileoi ano. INa Tamati Talra^ga. No Waikowai. [Hoatu ki le llacata.'] Ta matou ulu lenei mo te pukapuka a Tamaii :
E tika ana letahi wahi, oliia e he ana teiahi wahi. Ko te he tenei, ko tana kupu, "He lino kohuru tenei." I moliio ronei iaki teaha, lie kohuru? Kihai a Te Manihera, a Te Makarini, a Te Rokena, a lhaka, a Reihana, a Te Pepene, a Mohi i moliio he kohuru, mei mohio ratou lie kohuru, mei kitea hoki te tangala nana te he, kua hopungia kite rilenga ote lure. Kaua latou e whakawakia take koretia te tangala. Me tiliro tatou ki ta te Karaiti kupu ite 7 o Matiu, rarangi i. Kaua hoki e whakapae teka ki teiangata, engari kia lino kiiea tana lie, katahi ka tika te whakawa, lena ka ngaro ekore hoki e likaKei mea le langata e huna ana nga Pakeha i to ralou he. Kahore, hore rawa, ekore matou e ma tan ki lena main ki le laupoki i le he; oliia ekore malou e whakawa he i te tangala, kia whai lake ano ka whakawakia ai. Ehara ite mea na te Maori anake nga mate i ngaro tonu. Tiliro hoki le matenga ole Pakeha i kitea i le huarahi e lika anaki Panamiua, he mea kohuru, kua lapaea le kaki; me teiahi i palua ki roto i tona whare ki Maunga-whao, rokohanga atu kua mate, kua lahuna hoki kite ahi, oliia kihai i pau ite ahi te lupapaku. Ka ngaro nei enei male e rua, e ngaro nei ano i roto i nga tau maha, kahore i mohioiia na te Pakeha ranei, na te Maori ranei, kahore i mea me rere 110 a kite rapu uiu i teiahi ranei, i telalii ranei, engari i rapua tuariretia, kihai i kitea, a taupokina noatia ilio. E waiiio ana nga mahi pera ma le Alua, ma te Kai-whakawa tika, mohio, e whakarite, ekore hoki e ngaro i a ia: me he tangala nana i patu, ka whiwhi ano ia i tona uiu. Aua hoki koutou e mea, kua laea ie kupu o Waikato " mana mai ano." Ka lika te kupu o Waikato, me pupuru tenei kupu, kaua tenei kupu e takahia. Ekore hoki tenei kupu e he i te Pakeha, ekore hoki e tahuri lake kore kite Maori. Ka he te mahi ole Pakeha kolahi, nana ano tana he, kaua e mea na te tokomaba, engari me whakawa marirete mea i tehe, aua eki me poke noa alu. Huatu kua kiia enei huarahi o konei, kia lapu ; waiho kia tapu ana, lapu ana i te Maori, tapu ana i te Pakeha; aua teiahi e wahi i lenci lapu.
E nui ana te kuwaha kuili mo te tangata hara, kia lonio ia; otiia e kuiti ana kei uru letalii o ana liara.
Tiakina e koe te pono, a ma te pono ano koe e tiaki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601101.2.9
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4
Word Count
604Untitled Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.