NOHEA TE WAHINE O KAINA?
I penei te patai a tetahi tangata ki a matou. Ko te utu mo tana patai koia tenei: He tuahine hoki nona. Oti nohea atu hoki? Me i hanga kia tokorua nga tangata i te timatanga, ka hua he wahine ke mana. Tena i hanga e te Atua te tangata koiahi hei tupuna mo nga iwi katoa. Me hua mai i hea hoki te wahine o Kaina? Ha! i moc koia a Kaina i tona tuahine? Ae ra: i moe hoki ia i tona tuahine. Tika rawa i taua wa kia pera ai, kia tupu ai he tangaia mo te ao. Otiia ekore hoki e lika inaianei. I tika i reira he kore wahine ke ; i he inaianei ta te mea kua hua nga iwi niaha i taua take ntahi.
Qtiia, hei aha ranei i kimi ai te tangala i enei nipa iti nei ? te rapu ia ki nga likanga nui e ora ai lona wairua? Ta tekuare ha nga lenei, e rapu ana ki nga tikanga ili, e wareware ana i nga kupu nui. e hahaua tonuiia ana nga kupu iti, tahuri ke ana i nga ff.ea nui: e whai ana kia matau Ki uga ingoa o nga tangaia katoa i roto i nga KaraipUure, me o ratou malun, me o ratou kainga, me nga aha noa. Na, i pai te At;:a kia ngaro enei mea : ehara hoki enei mea i nga likanga e ora ai taiau. Tera atu le mohioianga e ora ai o talon nei \v:i?rua, ar*a, Le matauranga kite ingoa o te Karaili, k: le take o lona niatenga, le riienga o lana mahi, te likanga o ana ture, le aroha ki a ia ; le huarahi o te ripeneta, o te whakapono, ole whanautanga houtanga. - Engari enei, rapua enei, hahaua enei, kia lino maunu nga take o enei, kia ki hoki te i te a rob a ki a ia, pau rawa. Mahara hoki ki le kupu ote Karaili ki tPiahi i pnlai noa iho ki a ia, e pene;, "E te Arski, he toruloru koia te Lunga e ora ?" iNa, kihai a te Karaili i mea au, Ae. ka lorutoru : kao; ka lokomaba. kihai i pera ic nieaianga. Engari &a penei alu te Karaili: "Kia kaha te tobe kite toino ma te kmvaha kuili: ko taku kupu hoki tenei ki a koutou, be tokomalia e whai kite tomo, a ekore e taea." JNn, kia niohio talou kite ahua o tana uiu mo laua patai. E penei ana te ahua o laua kupu : Hei aha mau tena mea. nana ka torutoru, nana ka tokomaba, hei gha niau? Ilei aha te toruloru Iti a koe ki le ora hoki koe? Hei aha hoki te tokomalia ki a koe kite mea ko koe ka mate? Ekore hoki koe e ora i te mahi o te toruloru ranei, ole tokoinaha ranei; engari ko koe kia ora, ko tou kotahi lioki, waiho alu le tokomaha, me tohe koe kia tomo koe ma te kmvaha iuiti, aiiakoa lorutoru ranei, lokomaha ranei, ko koe lelahi. Ko te kupu tenei ma talou, " Kia kaha te tohe kite tomo ma te kuwaha kuili." Engari tenei, ko te matauranga tenei e ora ai tatou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601101.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 3
Word Count
534NOHEA TE WAHINE O KAINA? Haeata, Volume II, Issue 8, 1 November 1860, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.