NGA TIKANGA E RANGATIRA AI NGA TAMARIKI.
Kua taia etahi tikanga i era atu niupepa i Akuhata, i Hepetema,i Nowema, me tirotiro ena korero tikanga e rangatira ai nga tamariki. Tenei hoki tetahi. Ko te Noho Tika.—Ara ko nga tamariki tane kia noho tika, ko nga kotiro hoki kia nolio tika. Ha! Tera e noho tika ranei nga tamariki Maori i te he o nga matua ? E kore rawa e tita. Ina, e kore ano hoki e rangaiira. Na nga mania te he o nga whare; na nga matua te he o nga moenga. He whare liuihui, he moenga hiiihui; mete moe huihui noa Iho nga matua nga tamariki, nga tane nga wahinfi, pena tonu mete poaka, me te he noja iho, mete puremu noa iho, me te kino noa iho. Tera e Ra nga lira koia nga tamariki kite pena ? E kore rawa e rangaiira, kore rawa, kore rawa, kore rawa rawa. Ka nui le he o te Langata Maori ki ana tamariki. Ka nui tana kohuru penei i ana tamariki. He mahi whakarihariha tenei, he mahi whakataurereka, he tikanga kararehe; pai ake ranei ie tikanga o nga kararehe, e kore nga kararehe e pena. Ma te pena koia ka
j rangatira ai a tatou tamariki ? Kahore, kahore. E hoa raa whakarongo mai, ma te pena ka ngaro ai o talou lamariki; ngaro lane, ngaro wahine, ngaro matna, ngaro tamariki; ka tau iho hoki le riri o te Atua hoi whakangarongaro i a koutou. Here! No nga tikanga penei i iti hacre ai koutou, he riri no te Atua nio nga mahi pena. Titiro ki a Koriniti tuatahi 10 Upoko, 8 Harangi—" Katia ano hoki talou e puremu kei pera me ctahi o raton i puremn, a hinga ana e rua te kau ma to* ru nga mano i te ra kotahi." Titiro hoki ! He ra kotahi! Hinga ana i roto i taua ra koialii! E ! kia raiii tena hingahinga ! " E rua te kau ma toru nga mano" 1—25,000 ! Huihuia ki nga rani gatira. E rua te kau ma wa nga mano. Tauanga 25 Upoko, 9 Harangi. He riri no te Atua, he whiu na te Atua mo tena kino i mate ai ena mano i roto i te ra kotahi. Tena! Hirohia! Whakaarohia! E taea ena mano le tatau? E hara i te rati kotahi! E hara i te mano kotahi! *E kore te tangata Maori e inohio kite taiau i ena mano e rua te kau ma wa. Huihuia katoatia nga tangata o Ngapuhi o \Wikato katoa, te tane te wahine te lamariki katoa, —huihuia katoatia, e kore pea e rite ki ena mano e rua le kau rua wa i hinga nei i roto l taua rangi kotahi. Aue te riri o te Atua ! Aue, te nui o tena kino! Na taua kino puremu i pena ai te riri ole Atua. Na taua kino i pena ai to ratou matenga. Ha ! E kore oti te Atua I e riri i naianei ki tena kino ? Kei te ki mai pea te tangata, " E kore e pena te riri ole Atua i naianei, ko nga ra ole rongo pai tenei." E! kei linihangptia koutou e Hatana; kei ki tatou ma te i*~ongo pai ka kore ai te riri ole Alua me ka hara le tangata. Huaaiu, ka lohe lonu le tangata kite kino i runga ano i te rongo pai ka hisa noa alu te riri o te Alua. He he paparua hoki lena he ko te he o lekino katahi, ko te lakahi i te rongo pai hoki letahi; ara ko te kino ano te kino ko te lakahi hoki i nga toto ole Karaili. Na ka rua nga he, ina ka nui hoki te riri o te 4tua. Engari ko te putanga mai o tona ril'i e rere ke aua ; he maha riga puianga mai o tona riri. Kei roto kei te mate, kei roto kei le raruraru, kei roto kei le turoro, kei roio kei nga huarahi maha te riri o te Atua e puta puku mai ana ki le tangata hei whakangaro, hei whakamate i te tangata, "Ko nga uur hoki o te kino he mate," he mate maha; he mate maha ki tenei ao, he mate mutunga kore ki lera ao atu. Titiro hoki ki o kouLou lamariki! te korenga ! Te korenga koa o a koutou tamariki. Na te aha koia i korekore ai i ouou ai he lamariki mo koulou? Na te aha i hua ai he lamariki mo te pakeha? Koia tenei, he riri no le Alua mo tenei mahi he. Ko
etahi i langohia wawetia, e te Alua, i tona ilinga ano, kei waiho lonu i a kouiou ka lukua e koutou ki tena he. Tangohia wawetia ana e le Atua ki tona rangaliratanga kei kino I a koutou. Ko etahi ano i waiho ano e te Atua me tona riri e pehi ana i a ratou; e ngau ana le mate i roto ia ratou, e turoro ana, e kaha kore ana, e kuare ana, a kore ake he lamariki ma-, na, a ngaro noa iho tona rangatiralanga. F. rangatira koia tc tangata kite pcral E! kahore-kahore raw a lie ra- ' ngatiratanga mo te iwi pena. Ko letake ' tenei e iti haere nei koulou e le wlianau. ! E nga malua, E nga rangatira, E nga monita, E nga kaiwh.ikaako, E nga maori katoa, titiro koa ! Ka iti haere nei koutou! Ka ngaro koulou! Ka kore nei kotuou ! He peiianga no le riri otc Alua mo o koutou lie, mo nga he o a koutou tamariki. E mea ana te Alua, "Ko Ihowa hoki aiiau ko tou Atua he Alua hae, e mea ana i nga hara o nga matua kia tail iho ki runga ki nga lamariki, a, te torn, te. wha ra ano o nga whakalupuranga o te hunga e kino ano ki au." Ekoruhe 2t), o. Ae ra, e te whanau, kei le ki atu nei akau ki a kontou,, ka pena lonu ra ano te riri ole Atua me to nnia riri mo tenei mahi he mo tc puremu, mo le moe lahae mo tenei mahi whakarihariha c mahi nei a koutou tamariki. Ha! He riri kau noa iho koia te riri ote Atua? Oli e kore koia e wliakapangia kite tangata ? Huaaiu kua pa nei hoki ! Kei te ngau nei hoki i a koutou ! Kei te pehi nei hoki i a kouiou! Kei le whakangaro nei hoki i a koutou me a koulou lamariki • Kia penei lonu e kore e roa kua ngaro rawa atute maori itc ao nei a kei tera ao te nuinga o to te Atua riri hei whakamamae i a kqutou me a koutou tamariki ki te mamae mutunga kore. E! kei ki kouiou he kupu tuku tenei naku ; kaore, he kupu arolia he kupu whakaiupato. E ngari kia tupalo, kia whai whakaaro. Kali te korero i nga korero kino, whakarihariha, kite aroaro o a koutou tamariki. " Kaua ra e whakahuaiia i roto i a koutou te moe lahae me nga mea whakarihariha katoa." Epiha 5, o. Kali te tuku e nga tamariki kia moe huihui le tane te wahine, me ruma mo letahi me ruma ke mo tetahi. Akor.a o koutou lamariki kia welii ki tend, kia welii ile Atua. Me ki alu "Oma atu, taliuti alu koe i nga hiahia taitamariki." E kia tapu o tatou tamariki kia pokenga kore. Me o tatou tamahine, e, ko o talou koliro, kia tiakina, kia purulia, kia akona, kia kurangia. Kei hea koia ho wahine pai, tapn. pokenga kore mo nga taiiama e tupu.akc nei ? Kia tapu tapu tapu tonu ra ano tae noa ki tona maremaianga tapu ra ano Ma tc penei ka ora ai ka Rangatira ai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18600501.2.6
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 3
Word Count
1,287NGA TIKANGA E RANGATIRA AI NGA TAMARIKI. Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.