E rua nga whakaaro he a te Maori. Ko te tuatahi o nga whakaaro he koia tenei: E ki ana kei te hiahia mai a te Kuini me nga Pakeha o Tawahi kia tangohia katoatla nga whenua o te Maori. Ko le luaruu o nga whakaaro he koia te.nei : E ki ana kei te hiahia nei a te
Ivawana me nga Pakeha o konei kia whakangaromia katoatia nga Maori. Kahore! Kahore! Kei te he anake enei whakaaro e rua. Ekore rawa a Kuini Wikitoria me nga rangaiira o Ingarangi e peua. Tera ke lo ralou liiahia; kia tupu, kia rangaiira, kia nui haere te Maori. Koia i lukua mai ai nga taonga, nga Ivawana, nga kai-whakaako, me nga hoia hei tiaki, hei ako, hei whakarangatira. Ma te tangata Maori e mea kia lukua leiahi whenua kite Pakeha e pai ana, ma te tangata Maori e mea kia purulia tona wahi e pai ana. NVaihoki mete Ivawana me nga Pakeha 0 konei, ekore ratou e mea kia mate nga Maori, lleoti ano la te Kawana i kawea ai nga lioia ki Taranaki ko tana kupu whakaae kite piwiii whenua aTe Teira. 1 whakaae ano a Kawana ki laua wahi i rutiga ano i te runanga i te aroaro ano o Wiremu Ivingi me nga tangata kaioa. flaere ana nga hoia ki laua wahi, kahore i haere ke ki le paiu i le.iangata Maori; kahore ano tetahi Maori i male i runga i lena wahi. Engari na Tat ana ki raua ko Ngaiirtianui i poke ke, he wahi ke, kohuru ai i nga Pakelia tokoriina; no rcira i haere ke ai nga hoia kite takiiuki i laua mate kohuru. He aroha he atawhai he whakarangalira i nga Maori ta nga Pakeha i pai ai, kia ora lahi kia rangaiira lahi —kei ta niohio maiou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18600501.2.5
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 2
Word Count
302Untitled Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.